Mašović: I pored otežanih uvjeta OSBiH ostvarile zapažene rezultate (VIDEO)

Oružane snage Bosne i Hercegovine (OSBiH) su tokom petnaest godina postojanja prepoznate kao jedan od najkohezivnijih aktera bh. društva, koje doprinose ukupnom napretku države BiH na njenom evroatlanstkom putu.

Istaknuto je to na pres-konferenciji, održanoj u sklopu obilježavanja Dana i 15. godišnjice OSBiH, na kojoj su o misiji, postignućima i prioritetnim zadacima OS govorili najviši dužnosnici Ministarstva odbrane i OSBiH.

Kako je rečeno, OSBiH su poželjan i cijenjen partner, te aktivan akter u misijama mira diljem svijeta, i kao faktor mira i stabilnosti koji umnogome doprinosi pozitivnom imidžu države Bosne i Hercegovine.

Načelnik Zajedničkog štaba OSBiH generalpukovnik Senad Mašović ocijenio je kako su i pored specifičnih uvjeta funkcioniranja u period pandemije Covid-19, u 2020. godini postignuti zapaženi rezultati, posebno u segmentu obuke, a u skladu sa Zakonom o odbrani BiH definiranim misijama i zadacima.

– Kvalitetna individualna, institucionalna i kolektivna obuka pripadnika OS je ključna pretpostavka za jačanje svih kapaciteta i sposobnosti, ali i jačanje borbene spremnosti OSBiH – kazao je general Mašović, podsjećajući da je godina na izmaku protekla u znaku kompleksnih i zahtjevnih vježbi, bojevih gađanja i drugih oblika obuke i edukacije.

U vezi s tim, potcrtava značaj napretka ostvarenog u skladu sa NATO konceptom Operativnih sposobnosti, a u sklopu aktivnosti ocjenjivanja Bataljonske grupe lake pješadije OSBiH (NEL-1, ocjenjivanje u skladu s NATO procedurama), čime je još jednom demonstriran najviši nivo interoperabilnosti i sposobnost za sudjelovanje u NATO vođenim operacijama.

Radi se o sposobnostima koje su, prema riječima generala Mašovića, potvrđene i tokom nedavno izvedene zajedničke vježbe (Bilateralne vježbe) oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine.

Na značaj obuke i daljnjeg osposobljavanja pripadnika OSBiH u funkciji evroatlantskog integracijskog procesa i ostvarivanja višeg stepena interoperabilnosti sa oružanim snagama zemalja-članica NATO-saveza ukazao je i ministar odbrane BiH Sifet Podžić.

Kada se radi o saradnji s NATO-savezom, Podžić u prvi plan ističe realizaciju zadataka iz ‘Programa reformi’, od čega su 72 zadataka u nadležnosti odbrambenog sektora, uz još 16 zajedničkih zadataka s drugim institucijama BiH.

On potcrtava kako je više od 70 posto obaveza iz Programa reformi realizirano, te da se radi o zadacima koji su kompatibilni s prioritetima sadržanim u dokumentu Pregled odbrane, odnosno Planom modernizacije OSBiH za period 2017.-2027. godina, a u čiju bi implementaciju trebalo uložiti oko 500 miliona KM.

U tom kontekstu, Podžić i Mašović ističu nedostatnost budžetskog okvira za odbranu, te uz razumijevanje trenutne situacije, uzrokovane pandemijom, izražavaju očekivanje da će nadležne institucije u narednom periodu učiniti više na planu finansiranja odbrambenog sektora, a prioritetno na planu provedbe Programa reformi i modernizacije OSBiH.

Odgovarajući na novinarski upit u vezi s eventualnim izlaskom OSBiH na granicu sa Srbijom i Crnom Gorom, a u kontekstu s migracijskom krizom, ministar Podžić je kazao kako zakon to omogućava, ali da, za sada, nema zahtjeva u tom pogledu, te da odluku o tome donosi Predsjedništvo BiH u svojstvu Vrhovne komande OSBiH.

Na pres-konferenciji, kojoj su prisustvovali i zamjenici ministra odbrane BiH Mijo Krešić i Mirko Okolić i zamjenici načelnika ZŠ OSBiH – generalbojnik Ivica Jerkić i generalmajor Gojko Knežević, predstavljeni su impresivni rezultati angažmana pripadnika OSBiH u različitim oblastima od sudjelovanja u mirovnim misijama i pomoći civilnim strukturama do rješavanja viškova naoružanja i procesa deminiranja.

Ocijenjeno je kako je na tom planu i pored specifičnih okolnosti zadržan kontinuitet te da su pripadnici OSBiH i u ovoj godini pokazali solidarnost i umješnost u više operacija podrške civilnim strukturama, uključujući angažman u vezi s pandemijom, požarima i poplavama, te druge konkretne načine.

Između ostalog, u 2020. godini pripadnici OSBiH su deminirali oko dva miliona metara kvadratnih sumnjivih površina i uklonili oko 1.800 komada raznih vrsta neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS), a od 2006. godine deminirali su oko 35 miliona i 700 hiljada metara kvadratnih, te pronašli oko 13.000 komada NUS-a i sve to bez ijednog deminerskog incidenta.

Istovremeno, u 2020. godini nastavljene su aktivnosti na rješavanju viškova naoružanja, te je uništeno više od 549 tona nestabilne municije i obilježeno oko 59.000 komada malog i lakog naoružanja, čime je najneposrednije smanjen rizik od proliferacije tog naoružanja.