Memorijalni centar Srebrenica – Memorijali, muzeji i galerije čuvari sjećanja

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine danas je prezentirao rezultate rada u 2020. godini.

Istovremeno, pozvao je javnost na potrebu podrške memorijalima, muzejima i galerijama širom Bosne i Hercegovine, kao čuvara naše kulture i sjećanja, posebno na potrebu rješavanja i potpore sedam kulturnih institucija od državnog značaja čije je status neriješen i na važnost podrške lokalnim i građanskim inicijativama koje rade važne aktivnosti na memorijalizaciji, očuvanju kulturne i historijske baštine naše domovine.

Iz Memorijalnog centra u saopćenju za javnost istakli su još jednom spremnost za prijenos dobrih praksi i znanja prema drugim ustanovama u državi i regiji te naglasili važnost međusobne potpore u čuvanju sjećanja ne žrtve genocida i druge nevine žrtve ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.

– U ovoj godini smo napravili veliki iskorak u osiguranju dodatnog finansiranja važnih istraživačkih i projekata obnove. Zahvalni smo Evropskoj uniji za podršku obnovi dijela upravne zgrade, također britanskoj ambasadi za početak saradnje i podrške aktivnostima jačanja razvojnih kapaciteta Memorijalnog centra. Domaće institucije, od državnog do lokalnog nivoa, su podržale naše programe. Imali smo izvrsnu saradnju sa “BhB” fondacijom iz Salzburga na realizaciji publikacije ‘Srebrenica. Genocid. 25 godina poslije’, sa HBS-om oko monitoringa slučajeva negiranja genocida i našeg Izvještaja o negiranju genocida u Srebrenici.

Zahvaljujući podršci člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića organizovali smo online konferenciju povodom potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma ‘Čuvamo mir, sjećamo se žrtava genocida’ i objavili publikaciju ‘Sjećanje na genocidu: Poruke civilizacije’. Brojni su primjeri kompanija i građana koji su uplatili privatne donacije te im također izražavamo zahvalnost – kazao je, u osvrtu na segment prikupljanja donacija, direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić.

On je istakao važnost projekata na kojima su radili članovi Memorijalnog centra Srebrenica u posljednjih godinu dana.

– Početkom godine smo pokrenuli projekt ‘Priče o nama: Srebrenica’, koji je naša Almedina Pašić realizirala sa srednjim školama u Kantonu Sarajevo, kao program usmene historije sa srednjoškolcima, koji smo zbog pandemije realizirali u manjoj mjeri nego što je planirano. No, pokazali smo tim radionicama i predavanjima važnost izlaska iz Potočara, prema novim generacijama širom države koje žele da uče i saznaju – dodaje Suljagić.

Kako ističe, Azir Osmanović i vrijedni tim istraživača je napravio velike stvari u prikupljanju ličnih predmeta žrtava genocida te arhiviranju fotografija i drugih segmenata, koji pričaju priču naših ubijenih.

– Zahvaljujući donacijama i radu našeg tima upotpunili smo biblioteku Memorijalnog centra. Hasan Hasanović je, u saradnji s univerzitetima i institucijama širom svijeta, realizirao više od 50 online radionica i predavanja na engleskom jeziku. Cijeli naš tim je vrijedno radio na događajima oko obilježavanja 25. godišnjice genocida, koja je uključila online video priče ‘12 dana sjećanja’, skoro 50 obraćanja svjetskih državnika povodom godišnjice, a zajedno smo premostili i sve logističke izazove koji su nastali zbog pandemije. Hvala svim članovima tima Memorijalnog centra i našim saradnicima u državi i svijetu, u ovoj godini smo pokazali da možemo svojim kapacitetima doprinijeti čuvanju sjećanja na genocid u Srebrenici – kazao je.

Memorijalni centar Srebrenica radio je u ovoj godini na realizaciji brojnih događaja izvan perioda godišnjice genocida. Time su nastojali učiniti instituciju važnom i prisutnom u toku cijele godine.

– Veliko priznanje želimo odati i našem timu koji je radio na stvaranju novih video i foto materijala. Sa više od 150 učesnika iz cijele države, uspješno smo proveli projekt ‘Čitanje za Srebrenicu’, gdje smo brojne javne ličnosti uključili u čitanje imena žrtava genocida u Srebrenici. Izvještaj o negiranju genocida u Srebrenici je postao prepoznatljiv izvor istraživanja i izvještavanja o praksama negiranja genocida u državi i svijetu. Svakodnevno radimo na većem online prisustvu i jasnijem koncipiranju poruka i priča iz Srebrenice. Zahvaljujući podršci Bojana Hadžihalilovića i Fabrike predstavili smo novo vizuelno rješenje – logo Memorijalnog centra. U saradnji s Centrom za postkonfliktna istraživanja, Muzejom ratnog djetinjstva i BIRN-om smo proveli nekoliko važnih projekata – od pregleda presuda počiniocima genocida, preko oralne historije, do izložbi koje ste mogli vidjeti u Štokholmu i Sarajevu – navodi Suljagić.

Kako je istaknuo, Safet Zec i izložba “Exodus”, izložba Šejle Kamerić o nestalim, zajednička izložba nekoliko svjetskih fotografa na čelu sa Ziyahom Gafićem, bosanskohercegovačka premijera filma “Quo vadis, Aida”, samo su neke od velikih umjetničkih projekata na kojima su bili partneri.

-Uz sve to, ističem da je za mene lično najvažnija stvar da smo mlade ljude, drugu generaciju povratnika u Srebrenici, uspjeli uključiti u naše aktivnosti, učiniti ih članovima ovog tima i motivisati ih da istražuju, rade i daju svoj doprinos – napominje Suljagić.

On je poslao, osim važnosti podrške i saradnje memorijalima, muzejima i galerijama kao čuvarima sjećanja, u ovoj godini i poruku potrebe solidarnosti i odgovornosti koju Memorijalni centar nosi u globalnoj borbi na prevenciji genocida i kršenja međunarodnog humanitarnog prava.

– U vremenu kad na našem kućnog pragu vidimo rezultate progona iz drugih ratova i sukoba, želimo da naredna bude godina u kojoj ćemo učiniti više na tome da naša institucija bude simbol i solidarnosti te konačno, centar prevencije genocida.

U godini iza nas, postavili smo temelje da postanemo prepoznatljivi kao odgovorni partneri, vrijedni podrške i donacija. Sad trebamo napraviti korak dalje i biti oni koji ćemo znati svoje iskustvo genocida prenijeti na način da budemo aktivni element u potvrdi one, toliko često izgovorene ‘nikada više nikom i nikada’. Neka 2021. godina bude godina sjećanja i solidarnosti te godina otvorenosti naše institucije da bude pokretač dijaloga i važnih tema za naše društvo i za budućnost cijele regije – zaključio je Suljagić.

Pročitajte...