Muzej u Tuzli osnovan je novembra 1947. godine odlukom Gradskog narodnog odbora pod nazivom Muzej narodnooslobodilačke borbe. Njegov prvobitni cilj bio je prikupljanje, sistematizacija i prezentacija istorijske građe vezane za period Narodnooslobodilačkog rata i revolucije od 1941. do 1945. godine. Ta institucija danas nosi naziv Muzej Istočne Bosne, a kroz desetljeća se razvio u ozbiljnu naučnu i kulturnu oazu.
Djelatnost Muzeja u početku se odnosila isključivo na područje Tuzle, a već u maju 1950. godine u ovom gradu održana je muzejska konferencija na kojoj je prisustvovao i predstavnik tadašnjeg Ministarstva prosvjete. Prva izložba posvećena Narodnooslobodilačkom ratu otvorena je 1948. godine u privremenim prostorijama nekadašnjeg “Omladinskog doma”.
Tokom godine Muzej se razvijao u složenu ustanovu sa pet stručnih odjeljenja: arheološkim, etnološkim, historijskim, prirodnjačkim i umjetničkim. Danas se u fundusu Muzeja Istočne Bosne nalazi oko 30.000 stručno obrađenih eksponata.
Realizovano je više od 150 izložbi, provedene su brojne naučne aktivnosti iz oblasti arheologije, etnologije, istorije i prirodnog naslijeđa. Najugroženiji muzejski predmeti konzervirani su u specijalizovanim radionicama u Sarajevu i Beogradu.
Iako je 2025. godina bila izazovna, direktor Muzeja Istočne Bosne Ljubiša Veljković ističe da je programski sadržajan i raznovrsna.
– Protekla 2025. godina bila je dinamična i programski bogata, iako nije nužno i najuspješnija. Muzej je uspio realizovati niz značajnih programa, manifestacija i izložbi, čime smo odgovorili na kulturne potrebe publike Tuzlanskog kantona – istakao je Veljković.
Podsjeća da je započela nesvakidašnja dječija manifestacija – Polarnim muzejom Djeda Mraza, čiji je Muzej pokazao da može biti prostor mašte, igre i zabave, posebno za najmlađe.
– Muzeji ne moraju biti isključivo mjesta čuvanja i konzervacije baštine. Oni imaju potencijal da budu svestrani i privlačni različitim generacijama. Posebnu pažnju Muzej je posvetio obilježavanju Dana nezavisnosti i Dana državnosti Bosne i Hercegovine, ali i 30. godišnjice genocida u Srebrenici. Tom prilikom organizovana je višednevna manifestacija s panel-diskusijama i svjedočenjima preživjelih. Željeli smo približiti javnosti istinu onih koji su direktno proživjeli genocid, kako bi se razvilo razumijevanje i empatiju – rekao je Veljković.
U okviru programa realizovana je i gostujuća izložba “Izbjeglice” umjetnice Merime Ivković iz Mostara, a za 140 godina Rudnika “Kreka” Muzej je vlastitom produkcijom – performansom ‘Husinski rudar’ učestvovao je na manifestaciji obilježavanja značajnih godišnjica Rudnika Kreka. Također, tokom prethodne godine Muzej je zajedno sa Zavodom za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK radio na značajnim arheološkim iskopavanjima u Teočaku, dok je u Brčkom gostovao sa arheološkim izložbom “Prahistorijski kameni artefakti”.
Godinu je obilježilo i značajno arheološko otkriće u Teočaku, gdje su predstavljeni neolitski kameni artefakti. Direktor Muzeja Veljković uputio je apel građanima da se uzdrže od samoinicijativnih iskopavanja.
– Prošle godine imali smo značajna otkrića iz arheologije u Teočaku, imali smo predstavljanje starih kamenih artefakata iz neolita. Neprofesionalna istraživanja često dovode do trajnog uništavanja predmeta. Arheologija mora biti posao struke – upozorio je Veljković.
U Muzeju se nalaze stalne postavke koje su veoma značajne i čiji eksponati datiraju oko pet hiljada godina.
Stalne postavke Muzeja Istočne Bosne obuhvataju period od neolita do savremenog doba, uključujući keltsku, ilirsku, rimsku, slavensku, osmansku, austrougarsku i jugoslovensku epohu. Posebno se ističe numizmatička zbirka, istorijska postavka o Drugom svjetskom ratu i ratnim dešavanjima krajem 20. stoljeća, kao i vrijedan umjetnički fundus.
– Sve epohe imaju poseban značaj, to je ono kulturno šarenilo ovog prostora koje nas čini veoma bogatim. Osim toga muzej ima umjetnički fundus sa djelima značajnih umjetnika poput Ismeta Mujezinovića, Dorđa Mihajlovića, Mensure Derviševića, kao i legata Dragiše Trifkovića. Drago nam je da imamo taj legat u muzeju. Sve su epohe koje imaju poseban značaj, to je ono šarenilo koje nas čine kao jedne jako kulturno bogate ljude na ovom prostoru, ai šire. Mnoge države se ne mogu pohvaliti istorijskim bogatstvom kakvo mi imamo i to je upravo ono o čemu govore postavke u Muzeju Istočne Bosne – navodi Veljković.
Historijska postavka govori o Drugom svjetskom ratu, ali i dešavanjima u Bosni i Hercegovini krajem 90-tih godina.
– Naravno, fokus nam je da dalje razvijamo te segmente, osim toga Muzej ima umjetnički depozant koji posjeduje značajna umjetnička djela, umjetnika Tuzlanskog kantona i šire. Naravno, jedno od najznačajnijih djela jeste slika Ismeta Mujezinovića, prvog akademskog slikara iz Tuzle Đorđa Mihajlovića, ali isto tako i kompletan legat Dragiše Trifkovića koji je sačinio tuzlanski vremeplov. Drago nam je da imamo taj legat u Muzeju Istočne Bosne. Isto, jako nam je drago da posjedujemo naš prirodnjački odjel koji je naš najkompleksniji muzej na našem podneblju. Prirodnjačko odjeljenje nudi uvid u floru, faunu, minerale i fosile, uključujući ostatke mamuta i evropskog bizona – istakao je Veljković.
Muzej Istočne Bosne danas djeluje kao matični muzej Tuzlanskog kantona i predstavlja važnu naučnu, kulturnu i obrazovnu instituciju.
– Posjete se iz godine u godinu povećavaju, što pokazuje da Muzej ima pozitivan utjecaj na zajednicu. U teškim vremenima kultura često nije prioritet, ali ne smijemo zaboraviti – kultura je hljeb za dušu – zaključio je Veljković.
