Nakon recesije: Kakav ekonomski oporavak očekuje BiH?

Šest zemalja Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina očekuje ekonomski rast u 2021., nakon najveće recesije koja je zahvatila regiju tokom 2020., navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke. Oporavak će biti smanjenog intenziteta, te bi mogao dostići procenat od 2,8 odsto. Ekonomski analitičar Admir Čavalić ističe da zabrinjava činjenica da zaostajemo čitav jedan procenat u odnosu na zemlje regiona.

Novinarka: Devleta Brkić

Procenat ekonomskog rasta od 2,8 odsto predstavlja optimističnu procjenu Svjetske banke, što je nedovoljno za drastičan oporavak bosanskohercegovačke ekonomije, smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić. Za ozbiljniji ekonomski oporavak i izlazak iz recesije neophodna je vanredna stopa ekonomskog rasta između 5 i 10 odsto, ističe Čavalić, dodajući da je naša stopa u normalnim uvjetima od 2 do 3 odsto. To će za posljedicu imati vrlo slab oporavak.

– To konkretno znači da će se manji broj ljudi vraćati na radna mjesta, da neće doći do rasta nadnica naročito u realnom sektoru i generalno teže će nam se biti priključiti globalnom oporavku. Zašto je to tako, zašto imamo ovako niske procjene? Vjerovatno zato što u toku ove pandemije nismo imali adekvatnu reakciju vlasti sa različitih nivoa, i s druge strane nismo izvršili neke strukturne ekonomske reforme, istakao je Čvalić.

Kako bi se ubrzao ekonomski napredak naše zemlje moramo imati pametan rast, odnosno koristiti pametno zaduživanje, smatra naš sagovornik. To podrazumijeva da se sredstva iz zaduženja koriste namjenski kako bi se izvršile potrebne reforme koje donose ekonomski rast u kratkom roku.

– Koje su to reforme? Prije svega digitalna transformacija našeg društva, zatim reforma fiskalnog okvira i deregulacija poslovanja, odnosno unapređenje poslovnog ambijenta shodno standardima Svjestke banke, dodao je analitičar Čavalić.

Ekonomski analitičari stava su da ukoliko želimo imati održiv rast ekonomije, onda taj rast trebamo bazirati na rastu investicija u privatni sektor, budući da trenutno u našoj zemlji postoji značajna razlika između investicija u javnom i privatnom sektoru.

– Kako bi to postigli trebamo unaprijediti političku, ekonomsku i pravnu stabilnost koja će zadržati naše investitore, naše privrednike u okviru naše zemlje. Mi obično govorimo o stranim direktnim investicijama, koje su na niskom nivou u komparaciji sa regiionom, ali tada zaboravljamo da su također važne, ako ne i važnije domaće investicije. Domaćih investicija nemamo zbog opće makroekonomske nestabilnosti i izostanka donošenja nekih ključnih zakona koji trebaju da olakšaju investiranje, kazao nam je ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Podsjetimo, u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke preporučeno je da BiH treba omogućiti iskorištavanje potencijala privatnog sektora, te smanjiti veliku zastupljenost javnog sektora, uz stavljanje prioriteta na međunarodne integracije kroz investicije i izvoz.

(RTVTK)