Svake godine na 8. septembar – Međunarodni dan pismenosti,
UNESCO podsjeća međunarodnu zajednicu na status pismenosti i
obrazovanje odraslih na globalnom nivou. Prema podacima UNESCO-a
broj nepismenih u BIH je četrnaest puta veći u odnosu na svjetski
prosjek.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine 1971.
godine broj nepismenih bio je šest stotina hiljada, deset godina kasnije
taj broj se prepolovio, da bi 2013. godina bilježila devedeset hiljada
nepismenih, ističe univerzitetska profesorica Amira Turbić –
Hadžagić.

„Taj broj nepismenih se smanjuje, nekada se pismenim čovjekom
smatrao onaj ko može pročitati i napisati tri rečenice na maternjem
jeziku. Međutim, danas se pismenim čovjekom smatra ona osoba koja
zna tečno čitati i pisati, govori jedan strani jezik i koja poznaje alate
savremenih tehnologija u 21. stoljeću“

Veliki broj nepismenih osoba dolazi iz marginaliziranih i siromašnih
zajednica, a najviše su pogođene žene i djevojčice. Ovaj problem nije
ograničen samo na nerazvijene zemlje, već se tiče i razvijenih nacija
gdje određene populacije i dalje nemaju pristup adekvatnom
obrazovanju, pojašnjava profesorica Hadžagić

„UNESCO-a istraživanja navode da je broj nepismenih u jednoj zemlji
dozvoljen da bude 0,2 posto. Kod nas je taj broj 14 puta veći, odnosno
2,82 posto imamo nepismenih stanovnika u BIH. Tom stanovništvu
posebno pripadaju nacionalne manjine i to one velike, na tome se mora
raditi, kako bi se što veći broj uključio u obrazovni sistem, osnovno i
srednje školstvo“.

Iako je osnovno obrazovanje u Bosni I Hercegovini obavezno, mi u 21.
stoljeću imamo 13 posto odraslih osoba koje imaju problema sa čitanjem
i pisanjem, prema istraživanjima UNESCO-a. I nadalje će nivo pismenosti predstavljati veliki izazov za
društvo i vladajuće strukture.