Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, u svom obraćanju na konferenciji pod nazivom “Energetski zaokret – korak ka klimatskoj neutralnosti, dekarbonizaciji i pravednoj tranziciji”, istakao je da je finansijska situacija u FBiH stabilna.
Premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić, iskoristio je svoje obraćanje da, dvije sedmice prije obilježavanja druge godišnjice rada aktuelne Vlade, predstavi dio rezultata postignutih u tom periodu.
„Kada danas govorimo o Federaciji BiH, u kontekstu globalne ekonomske nestabilnosti i neizvjesnosti u finansijskim tokovima, važno je najprije naglasiti nivo zaduženosti. Neću ni komentarisati dezinformacije koje su kružile, od tvrdnji da se FBiH prekomjerno zadužuje i ide ka finansijskom kolapsu, do optužbi da sputavamo razvoj jer se navodno ne zadužujemo dovoljno“, izjavio je Nikšić.
On je naglasio da, kada se uporedi javni dug Bosne i Hercegovine koji iznosi 25,4% BDP-a, sa prosječnim dugom država članica EU od 88,2%, a posebno s onim najzaduženijih poput Grčke (158,2%), Italije, Francuske i Belgije – koje su sve iznad 100% – tada naš dug izgleda veoma nizak.
„Čak i u poređenju sa susjednim zemljama, situacija u BiH je povoljnija – Crna Gora ima zaduženje od 61,32% BDP-a, Hrvatska 59%, Srbija 44,3%, dok je u Republici Srpskoj 38%. Uprkos svemu tome, Federacija BiH se sa svojih 18,6% duga u odnosu na BDP izdvaja kao najmanje zadužena ekonomska zona, ne samo u regiji, već i šire“, rekao je.
Dodao je da je prije dvije godine, kada je Vlada FBiH preuzela odgovornost, dug iznosio 24,3% BDP-a, te da je do danas smanjen za gotovo šest indeksnih poena, što predstavlja pad od oko 25% ukupnog duga.
„To jasno pokazuje da je FBiH finansijski sigurna, stabilna i na putu razvoja. Ovo ne tvrdimo samo mi – takvu ocjenu su dale i renomirane međunarodne agencije za kreditni rejting, koje su dodijelile Federaciji ocjenu B3 sa stabilnim izgledima, a potvrđeni su i stabilni izgledi kroz ocjene B+/B“, naveo je Nikšić, uz napomenu da postoje brojni izazovi u pogledu očuvanja stabilnosti i stvaranja boljih uslova za ulaganja.
Kada je riječ o tržištu rada, naveo je da nema većih promjena ni negativnih pokazatelja, te da je broj zaposlenih čak nešto viši u odnosu na isti period prethodne godine.
Posebno se osvrnuo i na stanje u Elektroprivredi BiH koje je zatečeno po dolasku nove uprave, ističući da je situacija bila alarmantna.
„Naslijedili smo dug od 140 miliona KM u preduzeću koje, prema svim standardima, mora poslovati s dobiti. Održavanje infrastrukture je bilo na poraznom nivou, gotovo nepostojeće. Fotografije zapuštenih objekata same po sebi postavljaju pitanje šta se radilo prethodnih godina, ako išta“, kazao je.
Uprkos tom stanju, istakao je da cijena električne energije u BiH i dalje ostaje među najnižima u Evropi. „Oko 430.000 građana nije pogođeno nikakvim povećanjem cijena. Za polovinu domaćinstava čiji su mjesečni računi između 50 i 80 KM, poskupljenje iznosi između 0,04 feninga i maksimalno 30 feninga dnevno“, zaključio je premijer.
