Sarajevski tunel spasa je 31. jula 1993.godine pušten u funkciju i to je bio najvažniji strateški projekt za odbranu grada Sarajeva i države BiH.

U povodu obilježavanja 25. godišnjice prokopavanja i puštanja u funkciju Tunela, u organizaciji Fonda memorijala i Spomeničkog kompleksa D-B danas je upriličen prigodan program, položeno cvijeće na spomen-obilježje ispred Spomeničkog kompleksa Tunela D-B te prezentiran audio vodič Spomeničkog kompleksa na njemačkom jeziku.

Također, otvoren je i drugi dio izložbe “Oni su Tunel“, posvećen graditeljima, kopačima tunela, a bilo ih je mnogo.

Radili su 24 sata, gladni, žedni, bez adekvatne odjeće i obuće, bez adekvatnog radnog materijala, ali radili su jer je tunel koji povezuj Dobrinju i Butmir bio jedini izlaz iz teške, ratne situacije.

Glavni inženjer projekta tunela Nedžad Branković prisjeća se da je početak gradnje tunela bio u teškim ratnim okolnostima, u vrijeme kada je Sarajevo bilo potpuno blokirano, nije bilo hrane, oružja za odbranu. Stoga je državni vrh na čelu sa predsjednikom Alijom Izetbegovićem i njegovim timom, komandom Prvog korpusa Armije RBiH krenuo u realizaciju ideje gradnje, prokopavanja tunela.

Projekt je urađen, kaže Branković, po zahtjevima struke, jer je sigurnost i stabilnost piste i ljudi bila najvažnija.

– Dvadesetčetverosatni tempo rada je zahtijevao inovativnost i dosjetljivost naših ljudi u korištenju građevinskog materijala koji smo imali na raspolaganju – navodi Branković.

Kako ističe, bilo je teško, ali želja i motivacija da prokopaju tunel bila je jača od svega. Radovi su trajali oko tri i pol mjeseca.

Branković naglašava da je završetak tunela došao u dramatičnim trenucima, kada su vođeni pregovori u Ženevi i kada je naša pregovaračka pozicija bila potpuno oslabljena, a linije bile dosta destabilizirane.

– U tom trenutku tunel je bio izgrađen. Naše prve sarajevske brigade izašle su da pomognu jedinicama na Igmanu. Aspekti učinaka i efekata koji je donio izgrađeni tunel za našu borbu su bili veliki – potcrtao je Branković.

Uspješne gradnje tunela prisjetio se je i Nazim Mahmutović, koji je tada bio komandir Civilne zaštite Općine Ilidža.

– Tunel je bio od neprocjenjive vrijednosti. On je bukvalno odblokirao grad Sarajevo. Čak ni ja nisam vjerovao. To je bio najteži posao koji sam u životu radio. Prezadovoljan sam i volim što sam bio dio toga – kazao je Mahmutović.

Ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Muharem Fišo je naveo da će kompleks biti povećan, jer je u toku otkup zemljišta, čime će muzejska postavka biti bogatija, ali će i do dijela aerodromske piste biti pušteno još 100 metara autentičnog izgleda tunela spasa koji će biti otvoren za posjetitelje.

Za prvih šest mjeseci Tunel spasa je posjetilo više od 120.000 ljudi.