Vukovar obilježava 30 godina od sloma herojske obrane grada i agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba u kojoj je poginulo i nestalo 2717 hrvatskih branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom. Grad na Dunavu bio je pod opsadom 87 dana, a bitka za Vukovar završila je 18. novembra 1991. njegovom okupacijom koja je potrajala sve do 15. januara 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja nakon koje su se Vukovarci konačno vratili svojim domovima koje je prije toga trebalo obnoviti.
Vukovar se danas prisjeća najtežeg dana u novijoj historiji kada je 1991., nakon 87 dana herojskog otpora, 18. novembra slomljena odbrana grada koji je potom okupirala JNA i srpske paravojne formacije počinivši brojne zločine nad civilima i braniteljima u gotovo potpuno razrušenom Vukovaru. Kolona sjećanja koju su predvodili članovi porodica poginulih, ubijenih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, danas je bila središnji događaj obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. “Poštuje se bitka za Vukovar i poštuje se žrtva Vukovara. On je zalog naše budućnosti, a žrtva hrvatskih branitelja nikada neće biti zaboravljena”, rekao je Andrej Plenković, premijer Hrvatske.
- Mi tragamo i dalje za više od 1800 nestalih. Svi resori rade na tome… Tražimo podatske , prije svega od onih koji to imaju, a to su vlasti Srbije. To su pojedinci koji znaju gdje su grobovi onih koji su pali za Hrvatskui ustrajat ćemo u tom nastojanju u partnerstvu sa obiteljima nestalih i zatočenih – dodaje Plenković.
Osim državnog vrha republike Hrvatske, u Vukovaru su danas boravile i delegacije države Bosne i Hercegovine. Član predsjedništva BiH, Šefik Džaferović poručio je da žrtve zaslužuju poštovanje i pravdu, a zločinci kaznu.
- Naravno, do danas nisu odgovarali svi za ono što su učinili u Vukovaru, ali nikada ne treba odustati dok to ne bude dovedeno do samoga kraja. Još uvijek, iako je proteklo 30 godina su svježe slike barbarskog razbijanja, bombardiranja i rušenja Vukovara. Te slike, kao i apeli za pomoć obišli su cijeli svijet, a odgovorni ljudi nisu prepoznali šta se dešava i nisu reagirali – napominje Džaferović.
Džeferović je podsjeti da se agresija kasnije proširila i na druga područja Hrvatske i cijelu BiH. Izvršeni su masovni zločini, a sve je kulminiralo genocidom u Srebrenici. Danu sjećanja u Vukovaru prisustvovalo je i 11 članova Kolone sjećanja Obodnica – Vukovar, čiji su učesnici, i ove godine, pješačili 130 kilometara kako bi odali počast žrtvama.
- Kolona sjećanja Obodnica – Vukovar poručuje da se ne smije zaboraviti zločin koji je počinjen u Hrvtskoj i BiH i da se zločin mora kazniti, kako bismo mogli nastaviti živjeti – istakao je Mato Mrkonjić, organizator Kolone sjećanja Obodnica – Vukovar.
Opsada i bitka za Vukovar trajala je tri mjeseca, od 24. augusta do 18. novembra 1991. godine. Grad, koji je do pada u ruke JNA pretvoren u ruševinu, branilo je blizu 1.800 pripadnika hrvatskih snaga. Linija odbrane bila je duga deset kilometara. U bitkama je poginulo između 2.900 i 3.600 ljudi. Prema podacima vukovarske bolnice, stradala su 1.624 civila i pripadnika Hrvatske vojske, a ranjeno je 1.219 osoba. Više od 22.000 prijeratnih stanovnika ostalo je bez svojih domova i protjerano je. Vukovar je, sedam godina nakon pada, mirno reintegrisan. U gradu, u kojem je prije rata živjelo više od 44.000 stanovnika, sada ih je nešto više od 27.000. Uz žrtvu Vukovara, obilježava se i sjećanje na pokolj 43 hrvatska civila u Škabrnji počinjenog istoga dana 1991. godine.
(RTVTK)