U prisustvu velikog broja građana i vjernika, danas je u Tuzli upriličeno svečano otvaranje rekonstruisane Behram-begove džamije, poznatije među lokalnim stanovništvom kao Šarena džamija – jednog od najstarijih vakufskih objekata u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
Ovom značajnom događaju prisustvovale su brojne vjerske i političke ličnosti, među kojima su bili reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazović te muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović.






















Prisutnima su se obratili i Erkan Ömeroğlu, zamjenik generalnog direktora Generalne direkcije vakufa Republike Turske, direktor Vakufske direkcije hafiz dr. Senaid Zajimović, kao i premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić.
Tokom svog govora, reisul-ulema Kavazović je naglasio da ovaj događaj unosi radost i toplinu u srca svih prisutnih.
U svečanom obraćanju tokom otvaranja obnovljene Behram-begove džamije u Tuzli, reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazović istakao je značaj ovog duhovnog događaja za vjernike i grad. Naglasio je da današnji dan donosi osjećaj topline i duhovne radosti u ovu, kako je kazao, prijestonicu vjere, znanja i kulture sjeveroistočne Bosne.
Obraćajući se prisutnima, reisul-ulema je podsjetio na ulogu džamije kao mjesta gdje se ljudi okupljaju na molitvu, gdje se izgrađuju međuljudski odnosi i pronalazi unutarnji mir. Istakao je da su džamije ne samo bogomolje, već i temelj zajednice, u kojima se njeguje duh dobrote i solidarnosti.
Behram-begovu džamiju opisao je kao stoljetni dom pobožnih ljudi, softa i učenjaka koji su svojim znanjem, vjerom i dobrim djelima ostavili dubok trag u razvoju Tuzle. Upozorio je i na rastuću duhovnu prazninu u savremenom društvu, kazavši da materijalni napredak nije pratila duhovna zrelost.
– Nikada ljudsko društvo nije imalo više materijalnih sredstava, a nikada ljudski život nije bio manje vrijedan. Ako ne obnovimo vlastitu duhovnost, na isti način kako obnavljamo naše bogomolje, prijeti nam gubitak vrijednosti koje nas kao ljude čine potpunima – upozorio je reisul-ulema.
Izrazio je zabrinutost zbog sve manjeg odaziva na duhovne pozive, bilo da dolaze s munara ili crkvenih zvona, poručivši da se vjera ne smije potisnuti u pozadinu savremenog života. Pozvao je vjernike da Behram-begovu džamiju dožive kao izvor snage i nadahnuća u jačanju vlastite vjere i posvećenosti.
– Neka ova džamija bude svjetionik na našem putu i prostor gdje ćemo nalaziti mir, nadu i vjeru u bolje sutra – rekao je.
U ime Islamske zajednice, reisul-ulema se zahvalio svim institucijama i pojedincima koji su podržali obnovu, uključujući Generalnu direkciju vakufa Republike Turske, njenog direktora Sinana Aksua, kao i domaće partnere: Vakufsku direkciju, Muftijstvo tuzlansko, Medžlis Islamske zajednice Tuzla, izvođače radova i sve vakife.
Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović je u svom govoru istakao da su džamije ključna mjesta očuvanja islamskih vrijednosti, vjere u Boga i zajedništva vjernika. Naglasio je da iz njih zrači smirenost, dobrota i plemenitost, koje se prenose na širu zajednicu.
Govoreći o značaju Behram-begove džamije, reisul-ulema Husein-ef. Kavazović istakao je da ovaj vjerski objekat predstavlja svijetli simbol vjere, duhovnosti i posvećenosti zajednice. Smještena na uzvišenju u starom dijelu Tuzle, nekadašnjoj čaršiji, ova džamija pružala je pogled prema mahalama i drugim bogomoljama, a danas, kako je rekao, povezuje nas s bogatom prošlošću i ulijeva nadu u budućnost.
Poseban akcenat stavio je na važnost očuvanja i obnove vakufskih institucija, koje imaju historijsku i društvenu vrijednost za zajednicu. Izrazio je očekivanje da će uskoro, uz Božiju pomoć, na području uz džamiju ponovo biti izgrađena zgrada Behram-begove medrese, koja je stoljećima imala važno mjesto u obrazovanju i duhovnom životu Tuzle.
Erkan Ömeroğlu, zamjenik generalnog direktora Generalne direkcije vakufa Republike Turske, obratio se prisutnima ističući zadovoljstvo što su mogli učestvovati u obnovi ovog značajnog vjerskog objekta. Naglasio je da Behram-begova džamija već vjekovima predstavlja izvor svjetla i duhovne snage u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
Tom prilikom je uputio selame u ime turskog naroda i visokih zvaničnika, uključujući predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, ministra kulture i turizma Mehmeta Nurija Ersoya te generalnog direktora Generalne direkcije vakufa Sinana Aksua.
Obnova Behram-begove džamije u Tuzli uspješno je privedena kraju zahvaljujući bliskoj saradnji između Generalne direkcije vakufa Republike Turske, Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, lokalnih vlasti i snažnoj institucionalnoj podršci Islamske zajednice.
Erkan Ömeroğlu, zamjenik generalnog direktora turske Direkcije vakufa, istakao je kako današnji izgled ovog značajnog objekta svjedoči o zajedničkom naporu i predanom radu svih uključenih. Zahvalio se Bogu na prilici da doprinesu obnovi ove vrijedne vakufske baštine, koja je, kako je rekao, vraćena u svoje izvorno, autentično stanje.
Direktor Vakufske direkcije, hafiz dr. Senaid Zajimović, naglasio je simboličnu vrijednost trenutka u kojem se susreću prošlost i sadašnjost, te oblikuje pogled prema budućnosti.
– Pred nama stoji obnovljena Šarena džamija, zdanja koje u sebi objedinjuje vjeru i sjećanje, tradiciju i viziju, te ostaje trajni svjedok duhovnog i kulturnog identiteta ovoga grada – izjavio je Zajimović.
Direktor Vakufske direkcije hafiz dr. Senaid Zajimović podsjetio je prisutne da je Behram-begova džamija kroz historiju nosila različite nazive – Atik, Časna, Gradska, Behram-begova, te Šarena džamija – ističući da naziv “Šarena” ne odražava samo njen vizuelni izgled, već duboko simbolično značenje koje se veže za njenu ulogu i značaj.
Naglasio je da se ovaj vjerski objekat nalazi na simbolički važnom mjestu, na uzvišenju iznad rijeke Jale, prostoru gdje su još u prahistorijskom periodu ljudi živjeli i stvarali, a gdje od 16. stoljeća odzvanja ezan. Ovo mjesto je bilo srce duhovnog i urbanog razvoja Donje Tuzle.
– Na ovom lokalitetu okupljali su se vjernici, učili vjeru, obavljali namaze i upućivali dove – kazao je Zajimović, podsjetivši da se upravo ovdje formirala prva tuzlanska mahala – Časna mahala.
Dodao je da obnova Behram-begove džamije nije samo fizička rekonstrukcija već čin očuvanja identiteta i potvrda dugotrajnog prisustva jednog naroda. Svaki detalj i svaki kamen ove džamije, rekao je, nosi poruku o postojanosti, vrijednostima i pravu na trajanje.
Premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić uputio je pozdrave prisutnima u ime Vlade kantona te čestitao Muftijstvu tuzlanskom i Medžlisu Islamske zajednice Tuzla na uspješnoj obnovi ove značajne vakufske građevine. Istakao je da ovaj projekat prevazilazi običnu fizičku obnovu objekta – on predstavlja uzdizanje zajednice u kulturnom, vjerskom i identitetskom smislu.
Halilagić je posebno zahvalio Generalnoj direkciji vakufa Republike Turske, koja je bila glavni finansijer projekta, naglasivši da je zahvaljujući toj podršci ovaj važni poduhvat uspješno priveden kraju.
– Dijelimo sreću što je Šarena džamija još jedan od objekata koji će predstavljati ogledalo, ne samo Tuzle i Tuzlanskog kantona nego cijele Bosne i Hercegovine – poručio je premijer Halilagić.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Tuzla hafiz Ahmed-ef. Huskanović izrazio je posebno zadovoljstvo zbog toga što su vjernici ponovo dobili svoju džamiju na raspolaganje.
– Drago mi je i zahvaljujem Generalnoj direkciji vakufa Republike Turske, našoj Vakufskoj direkciji, a posebno mi je drago zbog svih naših džematlija koji su dugo priželjkivali da ova naša džamija bude otvorena i da se počnu obavljati namazi – poručio je hafiz Huskanović.
Dodao je da je ovo trenutak ponosa za sve Tuzlake, ali i poziv svim musafirima, iz domovine i inostranstva, da dođu i zajedno osjete ljepotu Šarene džamije.
Ukupna vrijednost projekta rekonstrukcije Šarene džamije iznosila je oko 2,1 milion KM, a u potpunosti ju je finansirala Generalna direkcija vakufa Republike Turske, posredstvom Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH.


