Od čega zavisi klinička slika oboljelih od COVID-a 19?

0
797

Iako se već mjesecima borimo sa pandemijom COVID 19, ovaj virus je još uvijek velika nepoznanica. Infektolozi ističu da nema pravila, te da je teško predvidjeti kliničku sliku kod oboljelih. Mnoge osobe mlađe i srednje životne dobi, koje su naizgled zdrave bez hroničnih oboljenja, imaju teške kliničke slike. Zbog čega je to tako pitali smo infektologa na Klinici za zarazne bolesti UKC-a Tuzla.

Novinarka: Devleta Brkić

Klinika za zarazne bolesti UKC- a Tuzla u potpunosti je pretvorena u covid bolnicu. Uposlenici su mjesecima na prvoj liniji odbrane od ovog nevidljivog neprijatelja. Uprkos tome infektolog dr. Humera Porobić – Jahić kazala nam je da je teško predvidjeti kliničku sliku kod oboljelih. Prema njenim riječima 10 do 15 posto oboljelih ima srednje tešku do tešku kliničku sliku, od kojih otprilike 5 posto iziskuje hospitalizaciju.

– Od svih hospitaliziranih pacijenata koje imamo na našoj Klinici, određeni postotak završi na intenzivnoj njezi, odnosno u našem Respiratornnom centru. Od čega zavisi, to je sve individualno. Čak i osoba koja je naizgled potpuno zdrava, mlada i bez ikakvih problema, ne znamo šta se nalazi ispod površine, da li ima neku bolest koja se nije ispoljila. Da li je u pitanju neko genetsko oboljenje, autoimuno oboljenje koje može dovesti do toga da se ova klinička slika ispolji na najgori mogući način, kazala nam je Porobić – Jahić.

Poznato je da virusne infekcije i kod najzdravijih ljudi mogu izazvati veliki imunološki odgovor, tzv. citokinsku oluju. Izuzetak nije ni COVID 19. Fenomen pretjeranog imunog odgovora organizma rezultira teškim upalnim promjenama.

– Mlade osobe koje imaju jak imunitet upravo mogu previše burno da reaguju. Dakle, imunitet se bori i protiv virusa i protiv samog sebe. I tako burna reakcija dovede do toga da dobijemo izrazito tešku kliničku sliku gdje morate takvog pacijenta imati stalno na oku. Kod tih pacijenata bude jako teška upala pluća, koja se mora tretirati i kortikosteroidnom terapijom. Mi ovdje uključujemo još jedan lijek to je tocilizumab, ali se to sve radi u saradnji sa drugim specijalnostima jer ne može jedan ljekar da donese tu odluku, naglasila je naša sagovornica.

Virusi, pa čak i virusi gripe, izazivaju tromboembolijske incidente. COVID-19 u tom segmentu je puno snažniji, te može biti predispozicijski faktor za trombotske bolesti zbog pretjeranog upalnog odgovora. Naša sagovornica ističe da koronavirus osim što ne bira koga će da napadne, tako ne bira ni organ.

– Ono što mi najviše vidimo to je da zahvata respiratorni sistem, ali zahvata sve sisteme, i srčani sistem, i bubrežni sistem, i cns sistem. Ono što mi ne volimo jeste upravo kada se dogode incidenti na tom mikrovaskularnom nivou, kada imamo tromboembolije. I to imamo dosta češće, nego kod drugih infekcija, i virusa gripe, istakla je dr. Porobić – Jahić.

Ljekari tuzlanskog UKC-a u liječenju oboljelih od COVID-19 infekcije koriste smjernice Svjetske zdravstvene organizacije. Prema dosadašnjim saznanjima najteže komplikacije događaju se od petog do osmog dana od razvoja simptoma. Budući da pravila nema kod razvoja kliničke slike, građani se pozivaju na poštivanje higijensko-epidemioloških mjera, kako bi sačuvali svoje, ali i zdravlje drugih.

(RTVTK)