Odlukom o Kubi Trumpov tim nastavlja da komplikuje Bidenove planove

Administracija predsjednika Donalda Trumpa je označavanjem Kube kao države sponzora terorizma, u svojim posljednjim danima na vlasti nastavila uvođenje vanjskopolitičkih mjera koje će otežati diplomatske planove novoizabranog predsjednika Joe Bidena, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija o toj temi.

Na američkom spisku država sponzora terorizma, do dodavanja Kube u ponedjeljak, 11. januara, nalazili su se samo Iran, Sirija i Sjeverna Koreja, ukazuje The Financial Times.

Kuba je prvi put stavljena na spisak državna sponzora terorizma 1982. godine u vrijeme predsjednika Ronalda Regana zbog, kako je tvrdio Washington, dugogodišnje podrške Havane latinoameričkim gerilskim grupama.

Tu oznaku je uklonio predsjednik Barack Obama 2015. godine u okviru šireg popravljanja odnosa dvije zemlje, što je dovelo do ponovnog otvaranja američke ambasade u Havani, ukidanja nekih ekonomskih sankcija i prve posjete američkog predsjednika otoku od revolucije 1959. godine.

Većina tih poteza preokrenuta je pod Trumpom koji je vodio politiku sankcija “maksimalnog pritiska” na Kubu, pridodajući nove kaznene mjere u pokušaju rušenja komunističke vlade.

Označavanje Kube sponzorom terorizma, mada možda neće imati značajne posljedice po Havanu, zakomplikovat će planove dolazeće Bidenove administracije za popravljanje odnosa dvije zemlje, ocjenjuje New York Times.

Biden je tokom predizborne kampanje govorio o vraćanju otvorenijeg pristupa Kubi iz vremena predsjednika Obame koji je višedecenijsku političku i ekonomsku izolaciju Havane nazvao reliktom Hladnog rata, ukazuje list. Biden je obećao “brzu promjenu propale Trumpove politike koja je nanijela zlo kubanskom narodu a ništa nije uradila na unapređenju demokratije i ljudskih prava”.

Bidenova administracija može opet ukloniti Kubu s liste države sponzora terorizma, ali će za to biti potreban postupak procjene koji bi mogao mjesecima da traje, ističe New York Times koji navodi da je u procesu vraćanja Kube na tu listu prekršena standardna procedura u State Departmentu, pošto se time bavila Kancelarija za pitanja zapadne hemisfere, a ne kako je uobičajeno, Kancelarija za borbu protiv terorizma.

Tim potezom se automatski pokreću sankcije SAD-a prema Kubi koje će, međutim, prema ocjeni eksperata, vjerovatno imati zanemarive efekte s obzirom na postojeće američke kaznene mjere. U prethodne dvije godine, Kuba je bila, kako navodi list, pod najintenzivnijim američkim sankcijama u posljednjih 50 godina, što je doprinijelo velikim nestašicama osnovnih potrepština poput lijekova i hrane, dok je prema podacima kubanske vlade, prošle godine, BDP Kube pao za 11 posto.

Nove sankcije će onemogućiti legalne finansijske transakcije preko američkih institucija, kao i bankarske transakcije preko trećih zemalja. Evropske banke nerado obavljaju plaćanje kubanskim državnim preduzećima, a vraćanje terorističke oznake će dalje smanjiti želju da se rizikuje.

Kuba je već dugo sporno pitanje u američkoj politici, piše The Wall Street Journal ukazujući da je Trump čvrstom retorikom prema Havani dobio podršku mnogih glasača porijeklom s Kube, kao i iz drugih latinoameričkih zemalja koji su kritični prema toj otočnoj državi i njenom regionalnom savezniku Venecueli.

Državni sekretar SAD-a Mike Pompeo je u saopćenju naveo da je vraćanje Kube na listu država sponzora terorizma opravdano zato što je Kuba pružila utočište nekolicini američkih bjegunaca poput žene koja je optužena za ubistvo pripadnika policijskih snaga New Jerseyu 1973.

Pompeo je također rekao da je Kuba odbacila zahtjev Kolumbije za izručenje 10 pripadnika Nacionalne oslobodilačke armije koji su povezani s bombaškim napadom u Bogoti 2019. kada su ubijene 22 osobe.

Stavljanjem Kube na terorističku list, administracija, međutim, nije tvrdila da je kubanska vlada podržavala međunarodni terorizam, što je dugo bio kriterij State Departmenta za uključivanje na taj spisak, ukazuje američki list i ističe da predstavnici Bidenove Demokratske partije odbacuju potez kao “politiziran”.

Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodríguez kritikovao je odluku Trumpove administracije kao “licemjeran i ciničan” potez. “Politički oportunizam SAD su prepoznali svi oni koji su iskreno zabrinuti za zlo terorizma i njegove žrtve”, naveo je na Twitteru.

Državni sekretar SAD-a je rekao da je Kuba zaslužila uključenje na listu zbog pružanje “sigurne luke teroristima”. Pompeo je naveo i da je Havana slala ljude za podršku obavještajne službe i obezbjeđenja predsjednika Venecuele Nicolasa Madura koji je stvorio “slobodno okruženje” da teroristi žive u toj zemlji.

Osnovni razlog za vraćanje Kube na listu koji je iznijela administracija jeste odbijanje Havane da izruči 10 gerilskih lidera kubanske Nacionalne oslobodilačke armije (ELN) optuženih za napad na školu za policijsku obuku u kojem je poginuo 21 kadet, ukazuje The Washington Post.

Kolumbijski predsjednik Ivan Duque je nakon bombaškog napada u Bogoti obustavio mirovne pregovore s ELN-om i aktivirao nalog za hapšenje njenih lidera. State Department je u maju saopćio da Kuba “ne sarađuje u potpunosti” u naporima u borbi protiv terorizma, citirajući odbijanje da izruči gerilske vođe Kolumbiji.

Kuba međutim odgovara da se 10 gerilaca nalazi u toj zemlji na osnovu zahtjeva prethodne kolumbijske vlade da žive tu dok traju pregovori vlasti i ELN-a, ukazuje list i dodaje da od napada u januaru 2019. Kuba insistira da je dogovor još na snazi a da su navodi da pruža utočište teroristima neosnovani.

Bivši zvaničnik, koji je govorio za Washington Post pod uslovom da ne bude imenovan, rekao je da razumije gnjev Kolumbijaca zbog napada, ali da Kubanci smatraju da im je Trumpova administracija postavila zamku vršeći pritisak na Duquea da ne poštuje protokol potpisan s Havanom.

Kolumbija i SAD ranije su navodili da ELN operiše iz utočišta koja im u susjednoj Venecueli omogućava tamošnja vlada, premda, kako navodi Washington Post, Trumpova administracija nikada nije pokrenula postupak da se Venecuela označi kao sponzor terorizma.

U posljednjim danima vlasti, Trumpov tim pokrenuo je niz značajnih promjena s ciljem da zacementira svoje nasljeđe i ograniči Bidenovu vanjsku politiku, piše Foreign Policy uz ocjenu da odlazeća administracija u Jemenu, na Tajvanu i Kubi postavila političke nagazne mine novom predsjedniku.

Samo deset dana prije odlaska s funkcije, državni sekretar Pompeo najavio je da će administracija označiti jemenski pokret Huti, koji ima podršku Irana, kao terorističku organizaciju, uprkos upozorenju međunarodnih humanitarnih organizacija da bi to moglo ozbiljno omesti isporuku neophodne pomoći u zemlju razorenu ratom.

Pompeo je također najavio da će SAD ukinuti višedecenijsku politiku “samo-nametnutih” ograničenja u kontaktima američkih i tajvanskih zvaničnika, što je naišlo na brzu osudu zvaničnika u Pekingu.

Iskusne diplomate i vanjskopolitički stručnjaci val najava u posljednjem trenutku opisuju kao oproštaj odlazeće administracije s namjerom da ometu vanjsku politiku nove administracije, ističe američki časopis. Mada ti potezi neće direktno spriječiti Bidena da prekine Trumpovu politiku, oni će to politički i diplomatski otežati.

Terorističke oznake u vezi s Jemenom i Kubom biće nezgodno pitanje za Bidenovu administraciju, ukazuje Foreign Policy na ocjene stručnjaka i zvaničnika, zato što će se State Department suočiti s političkim teretom dokazivanja da su označeni entiteti promijenili svoje ponašanje što bi opravdalo povlačenje te karakterizacije ili će rizikovati kritike republikanca u Kongresu i vanjskopolitičkih jastrebova.

Fena