Premijer Benjamin Netanyahu suočava se s borbom za politički opstanak na izborima u Izraelu koji se održavaju u utorak, pri čemu birači procjenjuju njegovo vođstvo nakon napada koje je 2023. godine predvodio Hamas, ratova u Gazi is Iranom, te sve dublje međunarodne izolacije Izraela.

Ipak, Netanyahu – izraelski lider s najdužim stažem, koji je na vlasti proveo 19 godina – ostaje izuzetno vješti u političkom preživljavanju; nacionalistička politika postaje sve ukorijenjenija, fragmentirani izraelski sistem mogao bi ga dovesti u najbolju poziciju za formiranje vlade.

Ankete javnog mnijenja pokazuju tijesnu utrku između Netanyahuove stranke Likuda i njenih desničarskih saveznika, s jedne strane, i suparničkog saveza koji predvodi Gadi Eisenkot – bivši načelnik Generalštaba i zagovornik čvrste sigurne politike, koji uživa podršku kako desnici tako iu političkom centru.

Glasači su počeli pristizati na biralištu nakon njihovog otvaranja u 7:00 sati. Birališta se zatvaraju u 22:00 sata.

Netanyahu je svoju kampanju zasnovao na svom vođstvu tokom ratnih sukoba i savezništvu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji mu je pružio podršku i pridružio se Izraelu u konfrontaciji s Iranom. Netanyahu je u nedjelju izjavio da je Trump spreman ponovo djelovati kako bi “konačno” odbio iransku prijetnju, ali samo pod uslovom da Netanyahu ostane na vlasti.

Ajzenkot je optužio Netanjahuu da se “oslanja na kampanju širenja straha, laži i pretnje”, izrazio je uverenje da će Tramp sarađivati ​​”u potpunosti sa bilo kojim liderom kojeg narod izabere”.

Netanyahu bi za formiranje vlade ponovo mogao zavisiti od lidera krajnje desnice, Itamara Ben-Gvira i Bezalela Smotricha. Obojica su se suočila sa sankcijama pojedinih zapadnih zemalja, koje optužuju za poticanje nasilja nad Palestincima, dok je stranka “Jevrejska snaga” (Jewish Power), čiji je lider Ben-Gvir, zabilježila rast podrške u anketama.

Ni Netanyahu ni Eisenkot nemaju jasan put do vlasti. Ako nijedan od njih ne uspije formirati vladajuću koaliciju u parlamentu koji broji 120 mjesta, Netanjahu bi mogao ostati na čelu vlade u tehničkom mandatu sve do novih izbora koji bi trebali održati iduću godinu.

Izraelska Centralna izborna komisija saopćila je da pravo glasa ima 7,3 miliona Izraelaca, od kojih je oko 330.000 glasa prvi put.