Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine će na sjednici koja je počela danas u Sarajevu razmatrati amandmane na Ustav BiH koji se tiču implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Amandmane na Ustav predložili su poslanici Naše stranke Predrag Kojović, Mirjana Marinković-Lepić i Damir Arnaut koji u obrazloženju kažu da te presude jasno preciziraju da su postojeće odredbe Ustava BiH i Izbornog zakona BiH, koje omogućavaju isključivo pripadnicima tri konstitutivna naroda da budu birani u Predsjedništvo BiH, odnosno delegirani u Dom naroda PSBiH, u suprotnosti s Evropskom konvencijom.
Pred poslanicima je i prijedlog amandmana na Ustav BiH koji predlaže poslanik Demokratske fronte (DF) Dženan Đonlagić s negativnim mišljenjem Ustavnopravne komisije.
Tim izmjenama se, smatra predlagač, Ustavom normira vlasnički status i prava države BiH u pogledu njene državne imovine.
– Usvajanjem ovog amandmana pospješuje se princip pravne sigurnosti, te se uređenje čitavog ustavnog sistema podiže na viši nivo. Osim toga, ovim amandmanom osigurava se provođenje Odluke Ustavnog suda BiH – kaže Đonlagić u obrazloženju.
Dnevnim redom sjednice, kako je sada predložen, predviđeno je i razmatranje izmjena Izbornog zakona u drugom čitanju s Izvještajem Ustavnopravne komisije kako predlažu poslanici Socijaldemokratske partije (SDP) Nermin Nikšić, Saša Magazinović, Nada Mladina i Zukan Helez.
Te izmjene predviđaju da se prag unutar liste na općim izborima sa 20 posto spusti na 10 posto kako bi se, navode predlagači, dosljednije poštovala izborna volja glasača.
U prvom čitanju trebale bi biti razmatrane izmjene Izbornog zakona koje predlažu poslanici Stranke demokratske akcije (SDA), Saveza za bolju budućnost (SBB), SDP-a, Nezavisnog bloka i Naše stranke s Mišljenjem Ustavnopravne komisije.
Na dnevnom redu je i zahtjev dopredsjedavajućeg Doma Denisa Zvizdića za razmatranje dopune Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH po hitnom postupku. Zvizdić u obrazloženju podsjeća da je od jula 2021. godine do februara 2022. godine na snazi bila neustavna blokada rada institucija.
– Bez obzira što se taj čin opravdava političkim stavovima i zaključcima nižih nivoa vlasti, javnost je s pravom smatrala da nije ispravno, ni moralno u istom periodu isplaćivati tim poslanicima i delegatima punu platu, posebno imajući u vidu da je plata, uključujući i druge naknade, najmanje 5.000 KM – naveo je Zvizdić.
Stoga ove izmjene, kaže, imaju za cilj da ubuduće ispravi tu nelogičnost, te da se obustavi isplata plate za svaki mjesec u kojem poslanik ili delegat, svjesno i bez valjanog opravdanja, odbija dolaziti na sjednice domova PSBiH i sjednice komisija.
Na dnevnom redu su i revizorski izvještaji 73 državne institucije za 2020. godinu koje je pripremio Ured za reviziju institucija BiH, kao i Informacija o radu Tužilaštva BiH za 2021. godinu, ali i nekoliko poslaničkih inicijativa.
