Elektroenergetski sektor u BiH prolazi kroz transformacije, a inžinjeri se na terenu susreću s brojnim problemima zbog obnovljivih izvora energije. Međunarodni naučni skup o kvalitetu električne energiji, u Tuzli je okupio više od 120 učesnika koji traže rješenja. Predavači iz BiH, Srbije, Hrvatske i Slovenije govorili su o pouzdanosti prenosne mreže, fotonaponskim elektranama i regulisanju priključenja prosumera na distributivnu mrežu.
Vlasnici privatnih i javnih objekata sve češće se odlučuju za postavljanje solarnih panela. Uskoro će višak proizvedene električne energije moći vraćati u distributivnu mrežu. Elektroprivreda BiH je završila interne dokumente i pravilnike, kojima je regulisan status prosumera.
„To znači da će i dalje oni koji imaju elektrane proizvedenu el. energiju prvenstveno trošiti za svoje potrebe a viškove će plasirati u obliku energetskog ili monetarnog kredita u distributivnu mrežu. To podrazumijeva da ukoliko u tekućem mjesecu proizvedu više nego potroše iz distributivne mreže to će im se računati kao energetski ili monetarni kredit i te količine energije će se prenositi u naredni mjesec“, rekao je Tahir Brčaninović, uposlenik Elektroprivrede BiH.
Elektroprivredi BiH već pristižu zahtjevi za sticanje statusa prosumera. Neki su i završeni. Međutim, inžinjeri elektrotehnike upozoravaju na moguće probleme.
„Problem se javlja u distributivnoj mreži gdje veliko injektiranje snage pogotovo u BiH s fotonaposnkim elektranama dovodi distributivnu mrežu u problem jer nije adekvatno dimenzionisana da podnese takvu snagu . Električna energija je jedina roba koja se u istom momentu mora proizvesti i potrošiti. Ako nema potrošača koji će proizvedenu električnu energiju potrošiti onda mreža dolazi u problem zbog povećanja napona u distributivnoj mreži“, rekao je Mensur Kasumović, dekan Fakulteta elektrotehnike u Tuzli .
Prekidi u snadbijevanju električnom energijom najčešće su bili u Žepču, ali se očekuje da će se napajanje ustabiliti puštanjem nove trafostanice u rad. Elektrodistributivnu mrežu je neophodno obnoviti i na drugim lokacijama gdje su češći prekidi.
“Nažalost nemamo u mrežnom kodeksu definiciju mrežne sile, vanrednih događaja. Tako da ukažu na to koje su mikrolokacije gdje su oni najlošijeg kvalitea I da se tu investira kapital Elektroprenosa BiH , u najkritičnija područja”, rekao je Milenko Tomić, uposlenik Državne regulatorna komisija za električnu energiju BiH.
Više od 120 učesnika seminara, između ostalog, imalo je priliku čuti predavanja o tokovima snaga, prenaponskoj zaštiti, uzemljivačima i elektromagnetnim poljima prilikom priključenja potrošača na prenosnu mrežu. Seminar o kvalitetu električne energije organizovao je Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli, u saradnji s Fakultetom za energetiku u Mariboru i elektrotehničkim fakultetima u Beogradu i Zagrebu.
