U opširnom intervjuu za Večernji list visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt govorio je o izmjenama Izbornog zakona, europskim putem BiH te prijetnjama odcjepljene Republike Srpske.

Schmidt je kazao kako se nada da će domaće političke snage postići sporazum o tehničkim izmjenama Izbornoga zakona BiH, koje bi trebale osigurati veću transparentnost izbornog procesa, te da on neće morati koristiti bonske vlasti.

– Inače sam pragmatična osoba, ali povjerenje u izbore postoji samo onda ako se osigura da nema prijevara. U tom dijelu moramo stvarno biti iskreni jedni prema drugima. Ovo pitanje nema nikakve veze s pitanjem diskriminacije pojedinih grupa ili naroda – kazao je visoki predstavnik.

Što se, pak, tiče izmjene u načinu biranja članova Predsjedništva BiH, na čemu inzistiraju stranke s hrvatskim predznakom, od toga, po svemu sudeći, u 2024. godini neće biti ništa:

– To su složena ustavnopravna pitanja. To je nešto o čemu treba razgovarati, na čemu se treba raditi zajedno sa svim ostalim pitanjima. Sada ću spomenuti presudu Sejdić-Finci i ostalo. Ja imam razumijevanja za to da se ova pitanja spominju, ali kakav će biti odgovor na to pitanje to je stvar pregovora koji se trebaju voditi u Bosni i Hercegovini. Mi smo prije skoro dvije godine bili u Neumu i tu smo daleko bili dospjeli. Međutim, ako sada želimo nešto popraviti, onda se to može odnositi samo na tehnička pitanja. Dakle, tu se radi o tome tko će brojiti glasove na biračkim mjestima. Ostavili smo mogućnost elektroničke identifikacije birača s otiskom prsta. Sve ostale stvari mislim da ih sada ne bismo trebali doticati. Tu sam, ne samo s Hrvatima nego sa svima s kojima sam razgovarao poručio da ova tema nije na dnevnom redu kada je u pitanju integritet izbornog procesa.

Kada je u pitanju europski put Bosne i Hercegovine i ispunjavanje uvjeta koje je Europska unija postavila, Schmidt je naveo kako je odgovornost isključivo na domaćim političarima.

– Mislim da tu ima dosta preduvjeta na kojima se već radi. Ali ono što je važno, te se stvari moraju okončati. Uvijek je bolje ako ih naprave političari, odnosno oni koji imaju odgovarajući mandat – kazao je Schmidt.

Komentirajući prijetnje Milorada Dodika odcjepljenjem Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, Schmidt je poručio kako su jedan znak „duboke zbunjenosti“ i „bespomoćnosti“.

Dodao je kako nitko ne dovodi u pitanje postojanje Republike Srpske, jednako kao što se ne dovodi u pitanje egzistencija Federacije BiH ili Brčko Distrikta.

– Ovdje se treba koncentrirati na bitne stvari, a to znači iu Europskoj uniji kada je riječ o pristupnim pregovorima, osnova je Dayton. Danas možemo kritizirati koliko hoćemo, a ja nisam prvi koji bih želio da su neke stvari u Daytonskom mirovnom sporazumu drugačije i bolje napravljene. Ali to je to. Mislim da moramo slati pozitivne poruke odavde. Kada je prije 30 godina nastao Daytonski sporazum on je bio završetak rata, završetak ubijanja i nasilja. U tom kontekstu mogu reći da je to bio super uspješan model. Mi o mnogo pitanja raspravljamo, ali to je demokracija – ustvrdio je visoki predstavnik.

Na pitanje smatra li da bi na prostoru Jugoistočne Europe moglo doći do novih sukoba u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, Schmidt je odgovorio da Bosna i Hercegovina ne primi nikakav novi rat, iako je čitav svijet postao nesiguran.

– Mislim da ono što se sada mora učiniti i zbog čega je važna europska perspektiva Bosne i Hercegovine je to da moramo reći da je ova zemlja dio Europe i sigurnost Bosne i Hercegovine u interesu Europljana i Sjevernoatlantskog saveza. Ne znam što se sve u Moskvi smišlja. Moramo utvrditi da tu još uvijek mnogo ovisi hoće li se Moskvi dopustiti da pregazi i zauzme Ukrajinu. Tko bi nakon toga mogao reći da će Ukrajina biti posljednja zemlja o kojoj govorimo? – rekao je u intervjuu za Večernji list visoki predstavnik Christian Schmidt.