U organizaciji Muftijstva tuzlanskog, Behram-begove medrese i Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, u ovom gradu sinoć je predstavljena knjiga “Lav bosanski”, posvećena životu i djelu Hasana Čengića. Djelo je to koje, kroz svjedočanstva porodice, prijatelja i saradnika, čuva sjećanje na čovjeka koji je obilježio savremenu historiju Bosne i Hercegovine. O djelu su govorili muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović, autorice prof. dr. Fahira Fejzić-Čengić, Halisa Čengić i Sidika Čengić-Hamidović, te Izedin Šikalo, urednik izdanja u ime izdavačke kuće “Dobra knjiga”.
Lav bosanski: Sjećanja na Hasana Čengića u Tuzli
Knjiga “Lav bosanski” nastala je kao zbir više od stotinu svjedočanstava – odgovora na deset temeljnih pitanja o životu i djelovanju Hasana Čengića. Ovaj neobični metod omogućio je da se, kroz različite perspektive, oblikuje cjelovita slika ličnosti koja je obilježila jedno historijsko doba – od ratnog perioda do poratne političke i duhovne obnove.
Prof. dr. Fahira Fejzić-Čengić, jedna od autorica knjige, istakla je:
“Knjiga je riznica izuzetnih sjećanja i pokazuje koliko je Hasan bio višedimenzionalna ličnost – politički, vjerski, vojni i kulturni djelatnik. Važno je da mladi ljudi shvate jednu težinu života, jer to je paradigma bosanskog čovjeka – što smo sve predeverali i preživljavali od osamdesetih godina do danas. Posljednjih četrdeset godina su izuzetno važne u državotvornom, političkom, kulturnom i identitetskom, pa i integritetskom smislu Bosne i Hercegovine.”
Muftija tuzlanski, dr. Vahid-ef. Fazlović, u svom obraćanju je naglasio:
“Hasan Čengić bio je čovjek vjerodostojne riječi i velike vizije. Sve što mu je Bog podario, stavio je u službu dobra, naroda i domovine. U zrelijoj fazi života bio je predan Islamskoj zajednici i neizmjerno mnogo je učinio u oblikovanju efikasnijih obrazaca njenog djelovanja. Svojim sudjelovanjem u radu Sabora Islamske zajednice, a naposljetku i kao predsjednik Sabora, ostavio je dubok trag.”
Urednik izdanja Izedin Šikalo, ispred izdavačke kuće Dobra knjiga, istakao je izazove rada na knjizi, naglašavajući:
“Hasan Čengić bio je izuzetno kompleksna ličnost i nije lako govoriti, ni pisati o njemu. Sjećanja u knjizi dolaze iz različitih uglova, što dodatno potvrđuje njegovu višedimenzionalnost. Ne postoji knjiga koja bi mogla u potpunosti obuhvatiti njegov doprinos.”
Dodao je i važnu ličnu dimenziju:
“Hasan nas je podržavao i prije ove knjige. Njegova prisutnost bila je tiha, ali odlučna. Naša je obaveza da njegovo sjećanje čuvamo dostojanstveno.”
Knjiga je objavljena bez institucionalne podrške, ali je naišla na snažan odjek u akademskim i društvenim krugovima. Promocije u Stocu, Mostaru i Tuzli nisu slučajno odabrane – to su mjesta u kojima je Hasan Čengić ostavio dubok trag. “Lav bosanski” je, već u svom drugom izdanju, postala svjedočanstvo epohe i podsjetnik da odgovornost prema prošlosti podrazumijeva jasno pamćenje.
