Stručna javnost u BiH: Hrvatska bi trebalo da odustane od gradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, nakon posljednjih razornih zemljotresa

Problem odlaganja radioaktivnog otpada na lokalitetu Trgovske gore, u neposrednoj blizini granice Hrvatske i Bosne i Hercegovine, bilo je u fokusu okruglog stola održanog u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Stručnjaci upozoravaju da ovo odlagalište, predviđeno za radioaktvini otpad, svojim karakeristikama ugrožava okolinu, naročito ima li se u vidu povećana seizmološka aktivnost tla, ali i položaj rijeke Une spram tog lokaliteta.


Nakon razornog zemljotresa koji se 29. decembra dogodio u Petrinji u Hrvatskoj seizmološka slika tog područja, od kojeg nije daleko ni Bosna i Hercegovina potpuno je promijenjena zbog čega bi potpuno trebalo odustati od izgradnje radioaktivnog i nuklearnog odlagališta na lokaciji Trgovske gore. Istaknuto je to na  okruglom stolu o temi “Trgovska gora: aktuelno stanje seizmičkih aktivnosti” koji je organizirao “Zeleni klub”, a kojem su prisustvovali bh. poslanici sa svih nivoa vlasti u BiH, eksperti u toj oblasti te predstavnici akademske zajednice i nevladinog sektora. Sam lokalitet je u selu Matijevići, odnosno, bivšoj kasarni Čerkezovac. Državna granica, i rijeka Una, udaljeni su svega 850 metara zračne linije od lokacije odlagališta. 1930.godine bio zemljotres 8 kilometara od kasarne Čerkezovac, određene, za lokalitete odlaganja radioaktivnog otpada. Zemljotres je bio jak oko 4,5 stepeni po Rihteru.

-Hrvatska strana ne vodi računa o seizmičkoj aktivnosti na tom području. Jedna uporedba, kada se projektuju i planiraju, sanitarne deponije, komunalnog otpada, koji je bezopasan, vodi se računa da se projektuje i planira takva deponija, na lookalitetu koji je do 7 stepeni Merkalijeve skale. Prema hrvatskoj studiji lokalitet Trgovske gore spada pod područja između 6 i 8 stepeni po Merkalijevoj skali, navodi prof.dr.Nedim Suljić, prodekan za naučno-istraživački rad RGGF Univerziteta u Tuzli

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac naglašava važnost očuvanja zdravlja 250 hiljada ljudi koji žive u 13 općina na tom području.

-Moramo biti vrlo integrisani oko problema Trgovinske gore i raduje me doprinos eksperata da na temu stručne ekspertize budemo vrlo konkretni. Treba nam mobilnost svih, jasan stav naučne javnosti, ističe Košarac.

Hrvatska se odlučila za tu lokaciju jer smatra da se dejstvo radioaktivnog otpada, nisko i srednje radioaktivni otpad, prostire u prečniku od 5 kilometara.

-To područje ima jako velike padove terena prema rijeci Uni, 40 metara je visočija kota Trgovske gore u odnosu na koristo rijeke Une, zatim infiltracija oborinskih voda, potom hidarulički gardijent podzemnih voda, vegetacija, zatim, ruža vjetrova, su parametri koji varijabilni u prostoru i vremenu i ne mogu se uzeti kao fiksni da se taj radijus prenosi na samo 5 kilometara, pojašnjava profesor Suljić.

Osim toga, izražen je i problem šumskih požara. S tim u vezi profesor Suljić navodi da lokalitet Čerkezovac, nema infrastrukturu za gašenje šumskih požara. Veći sentri, poput gradova  Sisak i Zagreb udalčjeni su 50 kilometara i više, tako da bi dolazak vatrogasnih ekipa iz tih gradova prilično kasnio.