Migrene i glavobolje ostaju među najčešćim i najonesposobljavajućim poremećajima u svijetu, pogađajući preko jedne trećine svjetske populacije i zahtijevajući daleko veće priznanje u politici javnog zdravlja, prema međunarodnoj studiji.
Istraživanje, koje su vodili stručnjaci za neurologiju sa Univerziteta La Trobe i Western Health, a objavljeno u “Cell Reports Medicine”, analiziralo je podatke iz studije Globalnog opterećenja bolestima, povredama i faktorima rizika (GBD) koja je obuhvatila 204 zemlje i teritorije između 1990. i 2021. godine.
Otkriveno je da 2,8 milijardi ljudi širom svijeta živi s glavoboljama, što ih čini vodećim uzrokom godina života s invaliditetom (YLD).
Prema studiji, moderni način života obilježen stresom, sjedilačkim ponašanjem, konzumacijom alkohola i kofeina te lošim snom i dalje uzrokuju prevalenciju glavobolje.
Pandemija COVID-19 također je donijela nove izazove, s pacijentima koji prijavljuju akutne ili kronične glavobolje nakon infekcije SARS-CoV-2 ili vakcinacije.
„Ovi novi problemi s glavoboljama, u kombinaciji s povećanim psihološkim stresom, poremećenim pristupom zdravstvenoj zaštiti i socijalnim faktorima, mogli su dodatno zakomplicirati već gorući problem javnog zdravstva“, navodi se u izvještaju.
Studija je otkrila da su žene u dobi od 30 do 44 godine i osobe koje žive u zemljama s višim prihodima nesrazmjerno pogođene. Iako se migrene javljaju rjeđe od glavobolja tenzijskog tipa, one su znatno onesposobljavajuće, primijetili su istraživači.
Vodeći autor studije, profesorica Tissa Wijeratne, rekla je da uprkos napretku u dijagnostici i liječenju, globalna prevalencija glavobolja vjerojatno neće opasti zbog trajnih faktora rizika i ograničenog pristupa profesionalnoj njezi.
„Ograničena upotreba profesionalne zdravstvene zaštite i preveliko oslanjanje na lijekove bez recepta i dalje ometaju napredak“, rekla je Wijeratne, pozivajući na prilagođene intervencije i veće finansiranje zdravstvene zaštite.
„Ova studija naglašava hitnu potrebu da se glavobolji daju prioritet u globalnim zdravstvenim agendama“, zaključuje se u izvještaju.
