Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine trebao bi sutra održati dvije sjednice – hitnu i redovnu, a na dnevnom redu hitne sjednice je samo Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2026. godinu, čiji je predlagač Predsjedništva Bosne i Hercegovine, prema zahtjevu za razmatranje po hitnom postupku.
Predsjedništvo BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o Budžetu institucije BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2026. godinu, to je dalo ovlaštenje ministarstva finansija i trezora BiH Srđanu Amidžiću da u Parlamentarnoj skupštini BiH, uime Predsjedništva BiH, izvještava o predloženom budžetu.
Vijeće ministara BiH ranije je utvrdilo Nacrt zakona o Budžetu institucije BiH i međunarodne obaveze BiH za 2026. godinu i dostavilo ga Predsjedništvu BiH, ovlaštenom za njegovo predlaganje Parlamentarnoj skupštini BiH, koja u konačnici usvaja ovaj zakon.
Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2026. godinu iznose 1.580.500.000 KM, što je povećanje od 10 miliona KM, odnosno jedan posto u odnosu na budžet institucije BiH za 2025. godinu – navedeno je iz Vijeća ministara BiH.
Po okončanju hitne, planirano je održavanje i redovne sjednice Predstavničkog doma na kojem bi poslanici trebali razmatrati više zakonskih prijedloga.
Između ostalog, trebalo bi da se razmatra Prijedlog zakona o Sudu Bosne i Hercegovine i Apelacionom sudu Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač poslanik Predrag Kojović.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma je danas, uz četiri usvojena amandmana, podržala prijedlog ovog zakona.
Predloženim zakonom uređuju kontinuitet postojanja Suda Bosne i Hercegovine, osnivanje i uređenje Apelacionog suda BiH kao drugostupanjske instance, nadležnost, unutarnja organizacija, javnost rada, finansiranje i druga pitanja od značaja za organizaciju i funkcioniranje Suda BiH i Apelacionog suda BiH.
Predlagač u obrazloženju navodi da je jedan od ključnih razloga za donošenje ovog zakona potreba za jasnim razdvajanjem prvostepene od drugostepene i trećestepene sudske funkcije na nivou BiH.
– Dosadašnje rješenje, prema kojem je drugostepeno odlučivanje organizirano unutar istog suda kroz apelaciono odjeljenje, iako je osiguravalo formalnu dvostepenu zaštitu, u institucionalnom smislu nije u potpunosti reflektiralo standarde pune funkcionalne i organizacijske odvojenosti sudskih instanci – naveo je Kojović u obrazloženju predloženog zakona.
Dodao je da se uspostavom Apelacionog suda BiH, kao zasebnog suda, osigurava viši stepen nezavisnosti, nepristrasnosti i objektivnosti u odlučivanju o pravnim lijekovima, te se dodatno pojačava povjerenje javnosti u pravosudni sistem BiH.
Poslanici bi trebali razmotriti i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, koji su predložili poslanice Aide Baručija i Rejhane Dervišević, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.
U obrazloženju su navele da je osnovni razlog za donošenje ovog zakona hitna potreba za pravnim regulisanjem oblasti koja je doživjela naglu ekspanziju u posljednjih nekoliko godina, a to je učešće električnih romobila i lakih ličnih električnih vozila u saobraćaju na putevima u Bosni i Hercegovini.
Između ostalog bi trebao biti razmatran i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o državljanstvu BiH, koji je predložio poslanika Jasmina Imamovića, a odnosi se na nastojanje da se olakša povrat državljanstva licima koja će ponovo steći državljanstvo Bosne i Hercegovine.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti države BiH, čiji su predlagači poslanici Saša Magazinović i Denis Zvizdić, također je jedan od predviđenih tačaka dnevnog reda.
Predloženim zakonom uvodi se mogućnost izdavanja ili zamjene lične karte u kraćem roku od sada zakonom propisanog, uz plaćanje posebnih naknada za ubrzani postupak.
Uvođenjem ove mogućnosti ne mijenjaju se standardni rok za izdavanje ili zamjenu lične karte već se dodaje opcionalna, posebna usluga za one građane koji žele ili imaju potrebu za dokumentom u najkraćem mogućem roku.
Osim zakonskih prijedloga, poslanici bi trebali razmatrati i različite izvještaje i informacije.
