Više od 20 miliona Roma koliko ih živi u svijetu 5. novembra slave Dan romskog jezika. Nemaju svoju matičnu domovinu, ali imaju tradiciju, običaje, kulturu. I jezik. Romi su u mogućnosti čuvati i izučavati svoj jezik, ali samo u zavisnosti od uslova u kojima žive. U jednoj od najbrojnijih romskih zajednica u Bosni i Hercegovini, u Kiseljaku kod Tuzle životni problemi u drugi su plan potisnuli nastojanja da se jezik njeguje i izučava. Ipak, zahvaljujući društvenom domu koji je izgradila ova Mjesna zajednica uspjeli su napraviti malu biblioteku izdanja na romskom jeziku. Bit će to baza da se stvari mijenjaju na bolje, kažu u Kiseljaku.

novinar Azra Mešić

Jesenju svečanost proslave rođendana najmlađeg u porodici Medranović na Kiseljaku, začinit će mesni obrok i poneka romska pjesma. Ovo su rijetke prilike kad mogu demonstrirati svoju tradiciju, običaje i jezik kaže domaćin Džemal.

• Teško je za našu tradiciju. Pošto ljudi ne rade nigdje, tradiciju održavaju kako znaju i umiju, pojašnjava.

Nezaposlenost i siromaštvo glavni su problemi zbog kojih Romi tradiciju i jezik stavljaju u drugi plan. Sljedeći razlog je asimilacija. Denis Mujić, romski medijator koji radi u Udruženju Bolja budućnost iz Tuzle također s porodicom živi u naselju Kiseljak. Romski jezik zna, ali ga ne koristi mnogo.

• Taj naš romski jezik nažalost ne koristimo dovoljno. Ja ga razumijem. Govorim ga ali ga slabo koristimo svojoj porodici. Mali od brata zna poneku riječ ali ga učimo, kaže on.

Bez sistemskog izučavanja u školama, romski jezik koji ima 8 padeža i 60 dijalekata ne samo da doživljava transformaciju, nego postepeno nestaje, kaže Denis.

• Kada govorimo o romskoj kulturi i tradiciji, to nažalost u nekim zajednicama izumire. Na primjer u romskoj zajednici Kiseljak pojedine porodice govore romski jezik dok u gradu Tuzli rijetko se da ćete naći neku porodicu da govori romski jezik. Samim tim imamo najbliže komšije u Srbiji. U Srbiji se puno više radi na tome. To jest da imaju katedre da uče romski jezik. Imaju kao na fakultetima nastavu predavanje na romskom jeziku ali ne i to samo za Rome. To je za sve građane koji žele se prijaviti, upoređuje Denis sa situacijom u BiH.

Nevladine organizacije iniciraju uvođenje romskog jezika kao fakultativnog predmeta u škole. No, još su daleko od toga. Za razliku od susjedne Srbije čiji je obrazovni sistem za to našao rješenje, u našoj zemlji za izučavanje romskog, nasxtavni plan i program se tek kreira, nema udžbenika niti educiranih nastavnika.

• Ali jako je teško zbog toga jer u Srbiji ima akcenat srpskog jezika Makedonija ima akcenat makedonskog jezika tako u Bosni i ostalim isto zemljama svako svako ima svoj način romskog jezika razgovora ona bi bilo lijepo da se uvede taj jezik u školama, kaže mještanka Kiseljaka Zula Džafić, pojašjavajući da u našim školama ne bi mogli koristiti udžbenike koji već postoje u zemljama okruženja.

Dok ne bude u školama, Romi s Kiseljaka potrudili su se da u Društvenom domu Mjesne zajednice opreme malu biblioteku. U njoj su neka od najznačajnijih književnih izdanja na romskom jeziku štampana u našoj i susjednim zemljama. Biblioteka je dostupna svima koji žele čitati i čuvati ovaj bogati jezik od izumiranja.