Svjetski dan hepatitisa – svjetski zdravstveni problem

Svake godine se u cijelom svijetu, 28. jula obilježava Svjetski dan hepatitisa. Ovogodišnji moto i ključne poruke Svjetske zdravstvene organizacije povodom Svjetskog dana hepatitisa odvijaju se kroz kampanju  „Testiraj. Tretiraj. Hepatitis.“ (Test. Treat. Hepatitis.)

Datum je određen na dan rođenja američkog naučnika Berija Blumberga (Baruch Samuel Blumberg) koji je zaslužan za otkrivanje hepatitis B virusa i razvoj vakcine protiv njega.

Prema informacijama iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), aktivnosti koje pridonose eliminaciji hepatitisa su podizanje svijesti stanovništva, edukacija i informisanje, testiranje i pravovremeno dijagnosticiranje, liječenje, ciljane prevencije koje se odnose na rutinsko vakcinisanje protiv hepatitisa B, osiguranje kvalitete krvi i krvnih derivata u sistemu zdravstvene  zaštite, te prevencija rizičnog korištenja droga.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da je u svijetu zaraženo oko 325 miliona osoba, ali i to da oko 90 posto zaraženih ne zna da je zaraženo.

Svake godine u svijetu od hepatitisa umre oko milion i 300 hiljada ljudi, što je jednako broju umrlih od HIV-a/AIDS-a, tuberkuloze (TBC) i malarije, saopćeno je iz INZ.

Hepatitis je virusna upala jetre koja dovodi do oštećenja ili uništenja njenih ćelija (hepatocita).

Do sada je otkriveno nekoliko različitih virusa hepatitisa i označavaju se slovima abecede: A, B, C, D, E.

Svi ovi hepatitisi se razlikuju po načinima prijenosa, dužini inkubacije, težini bolesti, mogućnosti prelaska u hroničnu upalu tj. hronični hepatitis i razvoju teških komplikacija kao što su ciroza jetre i karcinom jetre.

Hepatitis A je zarazna bolest koja se prenosi uglavnom putem konzumacije hrane ili pitke vode koja je zatrovana fekalijama zaražene osobe.
Poznata je pod imenima „zarazna žutica“ ili „bolest prljavih ruku“.

U Zeničko-dobojskom kantonu broj oboljelih od hepatitisa A je znatno smanjen, te su posljednji slučajevi prijavljeni 2013. godine (deset oboljelih).

Hepatitis B i C nazivaju se i “tihim ubicama” – simptomi su vrlo često blagi ili neprepoznatljivi, a bolest može prijeći u hronični oblik s ozbiljnim komplikacijama i razvojem ciroze i karcinoma jetre ukoliko se na vrijeme ne prepozna i ne liječi.

Procjenjuje se da svaki dvanaesti stanovnik Zemlje ima hronični hepatitis B ili C.

Vakcina protiv hepatitisa B postoji, vakcina protiv hepatitisa C ne postoji, ali hepatitis C se može izliječiti, kažu u INZ-u.

S obzirom da nema vakcine protiv hepatitisa C potrebno je raditi na zdravstvenom prosvjećivanju.

U posljednih pet godina Institutu za zdravlje i sigurnost hrane prijavljeno je 187 slučajeva hepatitisa B (sa najvećim brojem prijavljenih 2013. godine – 59 slučajeva), a 99 slučajeva hepatitisa C.

Posljedice nečinjenja ili zanemarivanja ove opasnosti su hronični hepatitis, ciroza jetre, rak jetre, zatajenje jetre – transplantacija, smrt, saopćeno je iz INZ-a.

(RTVTK/FENA) E.F.