Jezero Modrac decenijama privlači ribolovce, rekreativce i ljubitelje prirode, ali njegov puni turistički potencijal još uvijek nije iskorišten. Stručnjaci i građani smatraju da bi, uz bolju zaštitu okoliša i veća ulaganja, Modrac mogao postati jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija sjeveroistočne Bosne i Hercegovine.

Sa površinom od oko 17 kvadratnih kilometara, akumulacija Modrac najveće je jezero Tuzlanskog kantona i prirodni resurs koji povezuje Tuzlu, Lukavac i Živinice. Nastalo izgradnjom brane 1964. godine, prvobitno je služilo potrebama industrije, ali je vremenom postalo mjesto odmora, ribolova, sporta i rekreacije za hiljade građana.

Brojni posjetioci ističu da na Modrac dolaze zbog mira, prirode i bogatog ribljeg fonda. Jezero je dom šaranu, deveriki, babuški, štuki, smuđu, somu i bucovu, zbog čega godinama privlači sportske ribolovce iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Mnogi slobodno vrijeme provode pecajući, vozeći čamce ili obilazeći prirodne dijelove jezera i okolna močvarna područja.

Volim na Modrac dolaziti, jer se odmorim psihički i fizički. Trenutno sam u mirovini, pa mi je još jednostavnije dolaziti. Jezero je inače bogato ribom, i uvijek ima ribara… Od bijele ribe ima deverika, babuška, šaran, od lovne ribe tu su smuđ, štuka. Ja sam iz Lukavca, tako da dolazim skoro svaki dan, kaže Sabahudin Talić, ribar Sportskog ribolovnog drištva „Smuđ“ Lukavac.

Ipak, gotovo svi koji borave na Modracu slažu se da njegove mogućnosti nisu dovoljno iskorištene. Neuređene obale, zagađenje i nedostatak turističke infrastrukture ograničavaju razvoj sadržaja koji bi privukli veći broj domaćih i stranih gostiju.

Mislim da oko 70% Modraca pripada Općini Lukavac. Za svo stanovništvo okolo, ali i za dobrobit svih nas bilo bi dobro da se počne raditi na uređenju i zaštiti, da se zaustavi zagađenje jezera Modrac, navodi ugledni lukavakči poduzetnik Enes Memić, vlasnik Hotela „Senad od Bosne“.

Posljednjih godina napravljeni su određeni pomaci. Tokom 2024. godine uređena je desna obala jezera u dužini od 3.150 metara, čime su prvi put povezane tuzlanska i lukavačka strana akumulacije. Nova šetnica i uređeni prostor otvorili su mogućnost za razvoj rekreacije, biciklizma i drugih turističkih sadržaja.

Koliki potencijal Modrac ima pokazalo je i Svjetsko prvenstvo u sportskom ribolovu, održano u septembru 2025. godine. Organizacijom ovog međunarodnog takmičenja Modrac se našao na svjetskoj ribolovnoj karti, a Tuzlanski kanton dobio je priliku da predstavi svoje prirodne ljepote i ugostiteljske kapacitete brojnim takmičarima i gostima iz inostranstva.

Međutim, razvoj turizma nije moguć bez zaštite prirode. Stručnjaci upozoravaju da zagađenje vode, nekontrolisano odlaganje otpada i ubrzano zarastanje jezera predstavljaju ozbiljnu prijetnju njegovoj turističkoj budućnosti. Posjetioci sve češće ukazuju na prizore otpada uz obalu i smatraju da takva slika nije dostojna jednog od najvećih prirodnih bogatstava Tuzlanskog kantona.

Posebnu vrijednost Modraca čine njegov biljni i životinjski svijet. Močvarna područja uz ušća rijeka Spreče i Turije predstavljaju stanište brojnih ptica, riba i rijetkih biljnih vrsta. Upravo ta raznovrsnost pruža mogućnost razvoja ekoturizma, posmatranja ptica, edukativnih izleta i naučno-istraživačkih programa, koji su u mnogim evropskim zemljama važan dio turističke ponude.

Često sa društvom dalzim provoditi vrijeme na jezeru Modrac. Pecamo, dakle, ribolov… Malo se vozamo čamcem, i tako sa lukavačke strane odlazimo u Kiseljak na tuzalnskoj obali jezera, nezaobilazna je i šerićka bara, gdje su naseljene guske i patke. Međutim, turizam na Modracu nije razvijen, i zbog toga mi je žao, navodi Adnan Fajić.

Kenan Bašić ljetni raspust provodi na Modracu.

Dolazimo brat, otac i ja, budemo par dana, pa se vratimo kući, i tako stalno, pojašnjava nam mladi Bašić.

Građani koji često borave na jezeru smatraju da je za njegov razvoj potrebno mnogo više zajedničkog angažmana lokalnih zajednica, kantonalnih institucija i nadležnih javnih preduzeća. Ulaganja u zaštitu okoliša, uređenje obala, izgradnju pristaništa, biciklističkih i pješačkih staza, kao i razvoj ugostiteljske ponude, mogli bi Modrac pretvoriti u cjelogodišnju turističku destinaciju.

Akumulacija Modrac već danas posjeduje gotovo sve što je potrebno za razvoj savremenog turizma – veliko jezero, bogat biodiverzitet, ribolovne potencijale, prirodne pejzaže i povoljan geografski položaj. Ono što još nedostaje jesu veća ulaganja, efikasnija zaštita okoliša i dugoročna strategija razvoja koja će prirodne vrijednosti sačuvati, ali ih istovremeno učiniti dostupnim građanima i turistima.

Ako se takav pristup ostvari, Modrac može postati mnogo više od akumulacije koja služi industriji i vodosnabdijevanju. Može postati prepoznatljivo turističko i rekreativno središte Tuzlanskog kantona, mjesto koje će svojim prirodnim bogatstvom privlačiti posjetioce iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona.