Rijeka Jala jedna je od najznačajnijih rijeka sjeveroistočne Bosne i Hercegovine i neizostavan je dio identiteta Tuzle. Iako je duga svega oko 37 kilometara, njen značaj za grad daleko nadilazi njenu veličinu. Jala ima važnu ulogu u odvodnji površinskih voda, zaštiti od poplava, urbanom razvoju i očuvanju prirodnog okruženja.

Izvire na padinama Majevice, na lokalitetu Ravni Liještak, na oko 700 metara nadmorske visine, a nakon prolaska kroz Tuzlu nastavlja tok prema Lukavcu, gdje se ulijeva u Spreču. Najznačajnije pritoke su Solina, Joševica, Požarnička rijeka, Grabov potok i Mramorski potok. Veći dio toka kroz gradsko područje Tuzle je regulisan, s betonskim obaloutvrdama koje su izgrađene radi zaštite od bujičnih voda i poplava.

Tokom posljednjih decenija Jala postaje sve veći izazov za sve koji žive uz nju.  Osim zagađenja komunalnim i industrijskim otpadnim vodama, problem su predstavljali nanos mulja, otpad i zarasla vegetacija, što je smanjivalo protočnost korita i povećavalo rizik od izlijevanja tokom obilnih padavina.

Zbog toga kontinuirano se provode aktivnosti na uređenju i održavanju riječnog korita. Cilj ovih radova nije samo estetsko uređenje, već prije svega povećanje sigurnosti građana i zaštita okolne infrastrukture od poplava.

• uklanjanje nanosa, otpada i samoniklog rastinja,
• čišćenje i produbljivanje korita,
• sanaciju i stabilizaciju obala,
• povećanje protočnosti vodotoka,
• sanaciju mostova i uređenje pritoka,
• redovno održavanje regulisanih dijelova korita.

Posebna pažnja posvećena je dionicama između Slavinovića i Sjenjaka, kao i području od Simin Hana prema Slavinovićima, gdje su izvođeni radovi na čišćenju korita, sanaciji mostova i uređenju pritoka radi smanjenja opasnosti od poplava.

Planski dokumenti Tuzlanskog kantona predviđaju nastavak regulacije rijeke Jale na više dionica, uključujući izradu projektne dokumentacije i izvođenje dodatnih radova na zaštiti korita od velikih voda.

Inače, na jednoj od julskih sjednica Vlade TK donesene su izmjene i dopune Programa ulaganja sredstava vodnih naknada u oblast vodoprivrede za 2026. godinu, čime je nastavljen ciklus investicija usmjerenih na unapređenje vodne infrastrukture širom kantona. Donesenom odlukom planirana su nova ulaganja u projekte vodosnabdijevanja, regulacije vodotoka i upravljanja vodnim resursima, s ciljem poboljšanja uslova života građana i efikasnijeg korištenja vodnih potencijala.

U skladu sa Zakonom o izvršenju Budžeta Tuzlanskog kantona za 2026. godinu, kreditna sredstva u iznosu od 5,3 miliona KM namijenjena Gradu Lukavcu bit će iskorištena za sufinansiranje kupovine i prijenosa Filter stanice Modrac s pripadajućim plitkim bunarima u vlasništvo Grada Lukavca, kao i za realizaciju projekata izgradnje i održavanja objekata za iskorištavanje voda.

Istovremeno je raspoređeno i 3.515.742,29 KM prikupljenih sredstava vodnih naknada za realizaciju 19 projekata koje su kandidovali gradovi i općine putem javnog poziva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Tuzlanskog kantona.

Najveći dio tog iznosa, odnosno 2.665.948,06 KM, namijenjen je za devet projekata regulacije vodotoka. Za sedam projekata vodosnabdijevanja izdvojeno je 756.800,23 KM, dok će 92.994 KM biti usmjerene na tri projektna zadatka iz oblasti upravljanja vodama.

Kako dio sredstava vodnih naknada još nije raspoređen, resorno ministarstvo raspisalo je novi javni poziv za prijavu projekata vrijednih 4.104.257,71 KM. Na taj način gradovima i općinama omogućeno je da kandiduju dodatne prioritete iz oblasti vodoprivrede.

Iz Vlade podsjećaju da je ranijim izmjenama Programa već raspoređeno 30 miliona KM kreditnih sredstava za projekte izgradnje i održavanja vodnih objekata u lokalnim zajednicama Tuzlanskog kantona. Također, dodatnih 10 miliona KM ranije je odobreno Gradu Živinicama za realizaciju projekta izgradnje i održavanja vodnih objekata u gradskoj zoni i prigradskim naseljima.

Time je, zaključno s najnovijim odlukama, ukupno 40 miliona KM kreditnih sredstava stavljeno u funkciju razvoja vodne infrastrukture na području Tuzlanskog kantona.

Uređenje korita rijeke Jale donosi brojne koristi lokalnoj zajednici. Pored smanjenja rizika od poplava, ovakvi projekti doprinose očuvanju riječnog ekosistema, poboljšanju kvaliteta vode i stvaranju uređenijeg gradskog ambijenta.

Uređene obale pružaju mogućnost razvoja novih šetnica, biciklističkih staza, zelenih površina i prostora za rekreaciju, čime Jala postaje još značajniji dio javnog prostora Tuzle.

Stručnjaci ističu da samo redovno održavanje nije dovoljno. Dugoročno očuvanje Jale zahtijeva nastavak ulaganja u regulaciju korita, modernizaciju sistema odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda, kao i odgovorniji odnos prema zaštiti okoliša.

Rijeka Jala nije samo vodotok koji prolazi kroz Tuzlu – ona je važan prirodni resurs i simbol grada. Kontinuirano uređenje njenog korita predstavlja ulaganje u sigurnost građana, očuvanje prirode i kvalitetniji život budućih generacija.