Divlje deponije predstavljaju jedan od najozbiljnijih problema za životnu sredinu i kvalitet života stanovništva. Nastaju najčešće na mjestima koja nisu predviđena za odlaganje otpada, uz puteve, na obalama rijeka, u šumama, na napuštenim parcelama i drugim javnim ili privatnim površinama. Osim što narušavaju izgled prostora, divlje deponije mogu ugroziti zemljište, vodu i zrak, ali i predstavljati rizik za zdravlje ljudi i životinja. Zbog toga je njihova sanacija važan korak u očuvanju prirode i stvaranju sigurnijeg i uređenijeg životnog prostora.
Uklanjanje otpada sa divlje deponije podrazumijeva organizovano prikupljanje, razvrstavanje i odvoz otpada na za to predviđena mjesta. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti opasnom i kabastom otpadu, koji zahtijeva odgovarajući način rukovanja i zbrinjavanja. U Gračanici posljednjih godina provode aktivnosti na čišćenju divljih deponija. Upravljanje otpadom, sanacija i zatvaranje gradskih te uklanjanje divljih deponija su procesi koji traju godinama i koštaju mnogo.
Uvijek Grad Gračanica osigura dio sredstava, odnosno planiramo u našem budžetu sredstva za te svrhe. Tu je i naše komunalno preduzeće, oni su uglavnom i nosilac svih aktivnosti kada je u pitanju sanacija divljih deponija. Tu su i, naše kantonalno ministarstvo, potom, federalno, kao i Fond za zaštitu okoliša, osim toga, u posljednje vrijeme imamo mogućnost i da apliciramo na fondove EU, tu imamo najviše prostora. Međutim, ono što nama stvara problem kao jedinci lokalnih samuprave, to je što nam određeni fodnovi još nisu dostupni jer BiH mora ispuniti uslove iz predpristupnih poglavlja, navodi Sadmir Džebo, gradonačelnik Gračanice.
Pravilno odlaganje otpada doprinosi smanjenju količine otpada koji završava na neuređenim lokacijama i olakšava njegovo dalje zbrinjavanje i reciklažu.
Na Gradskoj deponi Grabovac imamo izgrađene objekte kao što je pretovarna stanica gdje prikupljeni komunalni otpad sa područja grada Gračanice i okolnih mjesta pretovaramo u dvije poluprikolice koje dalje prevozimo kamionom na Regionalnu deponiju u Doboju. Pored komunalnog otpada od 2013. godine naše Javno preduzeće Komus je uvelo domaćinstva u razvrstavanje ambalažnog otpada na mjestu nastanka, u samim domaćinstvima. Prikupljanje ambalažnog otpada vrši se jednom mjesečno, sa područja grada Gračanice, potom se taj ambalažni otpad razdvaja i balira. Nakon toga, isporučuje se reciklažerima, odnosno, distributirima za određene stavke koje se mogu dalje iskoristiti kao sirovina za proizvodnju određenih proizvoda, pojašnjava Amer Hamidović, direktor JP „Komus“ Gračanica.
Problem divljih deponija nije samo estetske prirode. Otpad koji se nekontrolisano odlaže može privući glodare i druge životinje, stvarati neugodne mirise, zagaditi tlo i vodu, a u određenim okolnostima povećati i opasnost od požara. Posebno je važno spriječiti odlaganje otpada u blizini vodotoka. Kiša može isprati štetne materije u zemljište i površinske ili podzemne vode, čime se posljedice nepropisnog odlaganja mogu proširiti daleko izvan same lokacije deponije.
Trajno rješenje problema zahtijeva saradnju građana, komunalnih službi, lokalnih vlasti, škola, organizacija civilnog društva i drugih institucija. Informisanje građana o pravilnom odlaganju otpada posebno je važno za djecu i mlade, jer se navike odgovornog odnosa prema životnoj sredini grade od najranijeg uzrasta. Akcije čišćenja mogu biti važan primjer zajedničkog djelovanja, ali njihova najveća vrijednost je u tome što pokazuju da svako može dati doprinos. Čista ulica, park, obala ili šumski predio počinju odgovornim ponašanjem pojedinca.
Sanacija divlje deponije je važan korak, ali dugoročni rezultat zavisi od toga šta će se dešavati nakon uklanjanja otpada. Potrebni su redovan nadzor, dostupni sistemi za odlaganje različitih vrsta otpada, pravovremeno reagovanje na nova nepropisna odlaganja i kontinuirana edukacija stanovništva. Briga o životnoj sredini nije jednokratna aktivnost. Ona je zajednička obaveza koja počinje jednostavnom odlukom, da otpad ne ostavimo tamo gdje mu nije mjesto.
