Spreča je nekada važila za jednu od najbogatijih rijeka po raznovrsnosti ribljeg fonda, a danas ponovo upozorava koliko je osjetljiva granica između oporavka prirode i njenog uništavanja.
Priča o rijeci Spreči istovremeno je priča o prirodi, industriji, ratu, ljudskom nemaru i pokušajima da se šteta popravi.

Danas se o Spreči najčešće govori u kontekstu zagađenja, otpada, uređenja korita i opasnosti od poplava. Ipak, ova rijeka je nekada imala sasvim drugačije lice. Prema podacima objavljenim u istraživanjima o njenom biodiverzitetu, u Spreči je ranije bilo zabilježeno više od 40 vrsta riba, dok ih je posljednjih godina evidentirano oko 16.
To nije samo statistika. Za ribolovce koji pamte Spreču iz ranijih decenija, riječ je o velikoj promjeni ekosistema.
Neodgovoran odnos ljudi prema prirodi, posebno u Bosni i Hercegovini, poput zatrpavanja rijeka smećem, nelegalne gradnje u vodozaštitnom pojasu i masovne sječe šuma, uzrokovali su povećanu opasnost od poplava i velikih rijeka, ali i malih, bujičnih vodotoka. Poplave prate klizišta, pa je i ovaj problem postao jače izražen. Ako se tome dodaju i klimatske promjene, suše i poplave postaju sve češće, ozbiljnije i skuplje.
Smanjenje rizika od poplava postalo je jedna od najvažnijih aktivnosti nadležnih institucija, tako se posljednjih godina ogromna sredstva ulažu u urađenje vodotoka. Na području Tuzanskog kantona Spreča uzrokuje ozbiljne probleme.

Ovo je nastavak još jednog od uspješnih projekata koji se radi u saradnji sa Agencijom za sliv rijeke Save. Čišćenje korita Spreče, pri čemu se obala čisti od naslaga, drveća i svega ostaloga, a što će u konačnici doprinijeti boljem protoku vode. Inače, od 2021. godine, nešto oko milion konvetribilnih maraka je uloženo od Agencije za sliv rijeke Save na području našeg grada, tako da nastavljamo dalje, pojašnjava Sadmir Džebo, gradonačelnik Gračanice.

Na području Federacije Bosne i Hercegovine, tačnije u slivu rijeke Save, Agencija za vodno područje rijeke Save, na području 64 općine, brine o 15 vodotoka prve kategorije i oko 2000 kilometara obale. U Tuzlanskom kantonu u njihovoj nadležnosti su rijeka Tinja u Srebreniku, Spreča, nizvodno od akumulacije Modrac i akumulacije Hazna i Vidara u Gradačcu. Veliki projekti u sektoru voda, zbog problema sa nerješenim imovinsko-pravnim odnosima, godinama znaju biti na čekanju, a nerijetko sredstva odu u druge sredine koje su uspjele završiti sve neophodne administrativne poslove.

Puno ima problema u oblasti vodoprivrede. Mi danas ipak želimo sa lokalnim nivoima, dakle sa kantonima, općinama i gradovima, tamo gdje Agencija za vodno područje rijeke Save ima svoje ingerencije, donijeti zrele projekte iz lokalnih zajednica, kako bismo što bolje planirali svoj rad. Do sada se dešavalo, da gradovi i općine dostavljaju nezrele projekte, i onda građani, odnosno naš vodni sektor, na realizaciju tih projekata čeka godinama. Vrlo teško ide kada su u pitanju imovinsko-pravni odnosi, donošenje nekih dozvola za rad. Naravno, specifično je od lokalne zajednice do lokalne zajednice, navodi Kemal Hrnjić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH.

Tokom ratnih godina pritisak industrije i svakodnevnih ljudskih aktivnosti na rijeku bio je znatno drugačiji nego u mirnodopskom periodu. Dok su mnoge životne aktivnosti bile zaustavljene ili smanjene, priroda je na pojedinim dijelovima toka dobila prostor da se oporavlja.

Spreča je tako, prema svjedočenjima koja prate ovu priču, iz perioda kada se smatrala gotovo „mrtvom rijekom“ u jednom trenutku ponovo postala bogata ribom.
Taj preokret pokazuje koliko brzo vodeni ekosistem može reagovati kada se smanji pritisak zagađenja. Ali pokazuje i koliko je taj oporavak osjetljiv.
Jer ono što je priroda uspjela vratiti tokom perioda manjeg pritiska čovjeka, u godinama nakon rata ponovo je počelo nestajati.
Spreča je danas suočena sa problemima koji nisu novi, ali su posljednjih godina ponovo postali posebno vidljivi.

Mi smo u proteklom periodu obišli jako puno lokalnih zajednica, susreli se sa načalnicima i gadanačelnicima, slušali njihove probleme, slušali njihove potrebe. S obzirom na klimatske promjene koje uzrokuju jako puno problema, svjedočite i sami da je u proteklom periodu, kako u BiH, tako i u regionu, bilo jako puno poplavnih događaja. Trudimo se da unaprijedimo proces planiranja projekata koji će, nadamo se, doprinijeti što nje moguće boljoj zaštiti našeg stanovništva, naglašava Senad Memić, direktor Agencije za vodno područje rijeke Save.

Zagađenje, otpad koji završava u koritu, neuređene obale i različiti pritisci na vodotok ostavljaju posljedice na cijeli ekosistem. Još 2019. godine zabilježeni su slučajevi zagađenja nizvodno od Lukavca, kada je u području Gračanice primijećena i uginula riba.
Da problem nije samo pitanje prošlosti pokazuje i stanje donjeg toka Spreče. Tokom 2026. godine iz rijeke su uklanjane tone otpada, granja i stabala, a formirane prepreke godinama su otežavale protok vode i pristup pojedinim dijelovima toka. Ribočuvari su upozorili da je upravo ovaj dio rijeke značajan za mrijest pojedinih vrsta ribe iz jezera Modrac. Drugim riječima, borba za Spreču nije završena.

Problem Spreče nije nastao jučer. Još krajem osamdesetih godina prošlog vijeka međunarodne institucije bavile su se pitanjem vodosnabdijevanja i smanjenja zagađenja u slivu Spreče. Postoji i izvještaj UNDP-a i Svjetske zdravstvene organizacije iz 1990. godine posvećen upravo problemu zagađenja ove rijeke.
To znači da se priča o Spreči kao zagađenoj rijeci proteže kroz više decenija.
Istovremeno, naučna literatura potvrđuje da je Spreča bila predmet istraživanja ribljeg svijeta i nakon rata. Istraživanja su se bavila, između ostalog, ekološkim karakteristikama riba i populacijama ciprinida u njenom toku.
Iskustvo Spreče daje odgovor koji je istovremeno ohrabrujući i upozoravajući.
Priroda ima sposobnost oporavka. Dokaz za to je činjenica da se riblji fond mogao značajno obnoviti u periodu kada je pritisak na rijeku bio manji.
Ali priroda ne može sama riješiti posljedice višedecenijskog zagađenja.
Zato uređenje korita, uklanjanje otpada i granja, kontrola ispuštanja zagađujućih materija i zaštita mjesta na kojima se riba mrijesti nisu samo projekti vezani za odbranu od poplava. Oni su istovremeno ulaganje u opstanak cijelog riječnog ekosistema.
Upravo se posljednjih godina na Spreči provode radovi na čišćenju i uređenju korita. Cilj je poboljšati protok vode i smanjiti rizike od poplava, ali takvi zahvati mogu imati širi značaj samo ako budu praćeni kontinuiranom zaštitom prirode i odgovornijim odnosom prema rijeci.
Spreča zato danas stoji pred još jednim izborom.
Može ostati simbol višedecenijskog zagađenja i izgubljenog prirodnog bogatstva. Ili može iskoristiti ono što je već jednom pokazala – sposobnost da se, kada joj se pruži prilika, vrati život.
Jer priča o Spreči nije samo priča o tome koliko je ribe nestalo.
To je priča o tome koliko se priroda može oporaviti kada joj čovjek prestane nanositi štetu – i koliko brzo čovjek može poništiti taj oporavak.