Svijet se suočava s rastućom krizom otpada, a Bosna i Hercegovina nije izuzetak. Svaki dan tone smeća završavaju na neuređenim deponijama ili nepropisno odložene u prirodi, ostavljajući trajne posljedice po okoliš i zdravlje ljudi. Dok se razvijene zemlje uspješno bore s ovim problemom kroz stroga pravila i efikasne sisteme reciklaže, Bosna i Hercegovina se još uvijek suočava s ozbiljnim nedostatkom infrastrukture, slabom regulacijom i neadekvatnom primjenom postojećih zakona.
I Tuzlanski kanton se suočava s nizom izazova u upravljanju otpadom, jer se radi o industrijskoj regiji, uključujući nedostatak infrastrukture za efikasno odlaganje i recikliranje, kao i potrebu za većom svješću građana o važnosti selektiranja otpada. Kao primjeri dobre prakse izdvajaju se otvaranje Regionalne deponije EKOSEP u Živinicama, te aktivnosti Gradačca i Gračanice na sanaciji, gradskih i uklanjanju divljih deponija.
Ono što je još jako bitno jeste sanacija, ne možemo reći da je to zatvaranje tih divljih deponija. Idemo sa čišćenjem tih deponija, u saradnju sa Fondom za zaštitu okoliša Federacije, kao i restornim kantonalnim i federalnim ministarstvima. U posljednjih godinu dana smo uspjeli dobar dio tih deponija i da očistimo. Dobili smo sredstva i za čišćenje dodatnih divljih deponija. Ponovo se vrši mapiranje divljih deponija i moram reći da nam u tome pomažu građani koji dostavljaju informacije o lokalcijama gdje se počelo deponovati smeće, pojašnjava Sadmir Džebo, gradonačelnik Gračanice.
Za stanovnike naselja koja se nalaze u blizini deponije, život nije samo borba s neugodnim mirisima. To je svakodnevica u kojoj otpad postaje komšija, a briga za zdravlje i kvalitet života traje godinama. Dok deponije imaju važnu ulogu u zbrinjavanju otpada, njihovo neadekvatno upravljanje često najveći teret prebacuje upravo na ljude koji žive u njihovoj neposrednoj blizini.
Tokom toplih ljetnih dana neugodni mirisi šire se kilometrima. Građani kažu da prozore drže zatvorene, djeca se rjeđe igraju napolju, a boravak u dvorištu postaje gotovo nemoguć. Osim mirisa, prisutni su prašina, insekti i glodari, što dodatno narušava svakodnevni život.
Na gradskoj deponiji Grabovac imamo određene izgrađene objekte kao što je pretovarna stanica gdje prikupljeni komunalni otpad sa područja grada Gračanice i ostalih okolnih mjesta pretovaramo u dvije poluprikolice koje dalje prevozimo sa kamionom na regionalnu deponiju u Doboju. Trenutno pored komunalnog otpada od 2013. godine naše Javno preduzeće Komus je uvelo u domaćinstvima razvrstavanje, to jest razdvajanje ambalažnog otpada na mjestu nastanka, to jest u samim domaćinstvima. Prikupljanje ambalažnog otpada vrši se jednom mjesečno sa područja grada Gračanice te se taj ambalažni otpad dalje iskorištava na način gdje se razdvaja, te balira. Dalje ge isporučujemo reciklažerima odnosno distributirima za određene stavke koje se mogu dalje iskoristiti kao sirovina za proizvodnju određenih proizvoda, ističe Amer Hamodiović, direktor JP „Komus Gračanica“.
Nadležne federalne i kantonalne vlasti svako u svom domenu rada i poslovanja veliku pažnju pridaju aktivnostima koje će pridonijeti efikasnijem upravljanju otpadom. Pomoć i podrška općinama i gradovima je i savjetodavna i tehnička i finansijska.
Gračanica predstavlja primjer dobre prakse, naravno ima još gradova u Tuzlanskom kantonu koji rade zaista dobar posao. Prije svega bih rekla da su Živinice načinile iskorak izgradnjom, uspostavom i otvaranjem EKOSEP-a. Napravili su upravo taj jedan snažni zamah kada je u pitanju upravljanje otpadom u Tuzlanskom kantonu. Što se tiče same Gračanice, mi smo u prošloj godini podržali njihova nastojanja da uspostave, kako ste rekli, i svoju sortirnicu na području grada, naglašava Nasiha Pozder, ministrica okoliša i turizma FBiH.
Ekolozi upozoravaju da savremeno upravljanje otpadom podrazumijeva mnogo više od pukog odlaganja smeća. Potrebni su sistemi za prikupljanje procjednih voda, kontrolu deponijskih gasova, reciklažu i smanjenje količine otpada koja završava na deponiji.
