Topčagić: Pridruživanje EU je generacijski projekt, ali trenutno puno kaskamo

Predsjednik Panevropske unije BiH Osman Topčagić kazao je na panel diskusiji „Bosna i Hercegovina i Evropska unija: Kako dalje?“ da ovo  „Kako dalje“ zahtijeva niz odgovora da bi ubrzali BiH na putu ka Evropskoj uniji.

Kazao je da u procesu pridruživanja BiH EU trebaju zajednički sarađivati i vlada i opozicija i svi segmenti bh. društva.

– Pridruživanje EU je generacijski projekt za opće dobro. Naredna aktivnost koja je sada bitna jeste odgovor na dodatna pitanja, pa onda slijedi mišljenje Evropske komisije, te je prije toga nezahvalno govoriti o bilo kakvim prognozama – kazao je Topčagić.

Istakao je da je glavno pitanje u tom kontekstu da li BiH ima šansu sustići države iz regije koje su naprednije u tom procesu – Crnu Goru i Srbiju.

Dodao je da se u međuvremenu može dosta toga učiniti, ukoliko se nužnim iskoracima pristupi urgentno, te ukoliko svi politički akteri podrže sve ono što su deklarisali kao zajednički strateški cilj, a partikularne interese, zasada, ostave ‘po strani’.

Bosna i Hercegovina je u proteklom periodu napravila napredak ali ako se osvrnemo oko sebe vidimo da zaostajemo za ostalim zemljama regije potcrtao je Topčagić. Čitava regija ne napreduje onako kako se očekivalo samtra novi predsjednik Panevropske unije.

– Dvije su stvari bitne zašto bi BiH trebalo da uđe u članstvo EU. Jedan je striktno vezan za Bosnu i Hercegovinu i stanje kod nas. Usvajanjem svih evropskih propisa a onda i vrijednosti i principa na kojima je zasnovana EU mi bitno unaprijeđujemo naš život. Nema boljeg seta vrijednosti nego što nudi EU. Druga stvar je da zauzmemo svoje mjesto u Briselu. Nismo ravnopravni s drugim zemljama ako oni sjede u Briselu za stolom, raspravljaju o nama a Bosna i Hercegovina je “na stolu”. O nama se priča a mi nemamo mogućnost da uđemo unutra i učestvujemo u toj priči. Važno je da ćemo ući i imati svoje mjesto i imati šta da kažemo i doprinesemo takvoj EU – naglasio je Topčagić.

On je ubijeđen da bi ulaskom u EU došlo do relaksacije odnosa.

– Ulaskom u EU došlo bi do relaksacije odnosa. Postoji još uvijek nepovjerenje, šta to žele jedni, šta to žele drugi. Da li je na štetu jednih, drugih, trećih – istakao je Topčagić.

Iz Internacionalnog Burch univerziteta Jasmin Hasić kazao je da se boji da Bosna i Hercegovina nije prisutna u svijetu.

– Povremeno se pojave vijesti i to uglavnom negativne. Mislim da aktivnije treba promovirati ono što je pozitivno. Ima lijepih primjera koje bi trebalo prezentirati. Treba rješavati ono što je negativno. Pitanja koja nisu rješena i stvaraju negativan imidž Bosne i Hercegovine – kazao je Hasić.

S Fakulteta političkih nauka u Sarajevu doc.dr. Nedžma Džananović Miraščija je istakla da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja iz regiona koja još uvijek nema status kandidata za članstvo u EU što sasvim jasno govori koliko su neuspješno svi prethodni sazivi Vijeća ministara radili na ovom pitanju.

Docentica Džananović Miraščija koja je angažirana na predmetima politike i institucije EU, vanjska politika EU i multilateralna diplomatija smatra da je neosporna činjenica da je EU u današnjem svijetu prostor s najvišim standardom života i najpovoljnijim ekonomskim, socijalnim i političko-pravnim okvirom za život pojedinaca.

– I oni koji nemaju perspektivu članstva žele se približiti takvim standardima života. Bolji standard života, u svakom smislu, mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet je ono što su željele sve zemlje koje su se odlučile priključiti EU i to je ono što i bosanskohercegovački građani žele i za sebe i svoju djecu. Bez obzira na našu krizu i krizu u samoj EU, prema posljednjoj anketi koju je provela Direkcija za evropske integracije BiH, više od 80 posto bh. građana podržava priključenje BiH EU. To je ogroman kapital i ogromna obaveza i za naše vlasti, ali i za EU. Nadam se da i političari razumiju da eurounijske integracije predstavljaju imperativ za ovu generaciju – kazala je Džananović-Miraščija.

Ona ističe da je za BiH posebno značajno da se konačno, nakon više od stotinu godina, ponovo nađe i u historijskom i u civilizacijskom smislu, u okruženju kojem geografski pripada, u Evropi 21. vijeka.

(RTVTK/FENA) M.B.