U okviru manifestacije „Dani sjećanja na genocid u Srebrenici“, sinoć je u Bosanskom kulturnom centru upriličena promocija knjige „Negiranje: posljednja faza genocida“, u izdanju izdavačke kuće Dialogos. Ovo važno akademsko djelo, koje donosi sveobuhvatnu analizu savremenih oblika negiranja i slavljenja genocida, predstavili su prof. dr. Vedad Gurda sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli i dr. Hikmet Karčić, vodeći istraživač genocida iz Sarajeva. Knjiga koju su uredili John Cox, Amal Khoury i Sarah Minslow, a preveo Resul Mehmedović, poziva na novu etičku, pravnu i društvenu raspravu o postgenocidnim društvima i trijumfalističkom narativu
U vremenu kada institucionalno i društveno negiranje genocida nad Bošnjacima sve češće poprima otvorene, pa i slavodobitne oblike, promocija knjige „Negiranje: posljednja faza genocida“ sinoć u Tuzli okupila je intelektualce, akademsku zajednicu i građane koji insistiraju na istini, odgovornosti i kulturi pamćenja.
Knjiga međunarodnog autorstva analizira obrasce poricanja genocida te upozorava na novu i sve prisutniju prijetnju – trijumfalizam. Ovaj koncept, kako navode autori, nije puka retorička figura, već aktivna strategija kojom se zločin ne samo negira, već i slavi.
„Ova knjiga se ne zaustavlja na analizi pravnog pojma genocida, već ide korak dalje – u domenu kulture, ideologije i društvene patologije koja slavi zločin kao temelj kolektivnog identiteta. Trijumfalizam je opasna praksa koja produžava nepravdu i poništava mogućnost istinskog suočavanja sa zločinom. Nažalost, iako nominalno imamo krivičnopravne instrumente – posebno nakon što je visoki predstavnik nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona i inkriminisao, odnosno proglasio krivičnim djelom negiranje genocida i drugih ratnih zločina kao oblik izazivanja opće, nacionalne, rasne i etničke netrpeljivosti – jasno je da u praksi ti mehanizmi nisu efikasni. Javnosti je poznato da je u protekle tri do četiri godine, zbog brojnih oblika negiranja genocida i drugih ratnih zločina, podneseno više stotina krivičnih prijava. Epilog svega toga je tek dvije optužnice i jedna nepravomoćna sudska presuda, što bjelodano pokazuje koliko su postojeći pravni mehanizmi nedovoljno djelotvorni”, objašnava prof. Gurda.
U fokusu diskusije bila je i jedanaesta faza genocida – koncept koji je razvio bosansko-australski naučnik Hariz Halilović, nadovezujući se na teorijski model Gregoryja Stantona. Ova faza, definisana kao trijumfalizam, predstavlja stanje u kojem se zločini ne samo negiraju, već se počiniteljima dižu spomenici, javno se veličaju, dok se žrtve i dalje simbolično ponižavaju i brišu iz kolektivnog pamćenja. Kao jedan od najznačajnijih stručnjaka u oblasti istraživanja genocida, dr. Hikmet Karčić je upravo rad na fenomenu trijumfalizma predstavljao na velikoj međunarodnoj konferenciji u Sjevernoj Karolini, gdje je bio jedini Bošnjak među 160 izlagača, a njegov rad je uvršten u međunarodnu akademsku bazu za istraživanje zločina genocida.
„Srpski nacionalisti, kroz procese koji uključuju negiranje i trijumfalizaciju, žele da normaliziraju zločin. Njihov cilj nije samo da sakriju istinu, već da je zamijene slavljenjem počinilaca. To je kombinacija negiranja i trijumfa koja predstavlja najopasniji oblik postgenocidne stvarnosti“, upozorava dr. Karčić.
Promocija knjige u Tuzli bila je poziv da se osvijesti opasnost tih procesa i da se prepozna trenutak u kojem šutnja postaje saučesništvo. “Negiranje nije završetak zločina – ono je njegova posljednja i najperfidnija faza“, rečeno je.
