Tuzla: Studenti obilježili Dan bijelih traka

Dan bijelih traka, 31. maj, simboličan datum proglašen u znak sjećanja na 3.176 ubijenih stanovnika prijedorskog kraja, obilježili su i studenti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Kao akt sjećanja i suosjećanja, studenti su dijelili bijele trake i čitali imena žrtava Prijedora koje su do sada pronađene i identifikovane.

Međunarodni dan bijelih traka od 2012. godine obilježava se mirnom šetnjom kroz prijedorske ulice. Ali i u brojnim drugim bosanskohercgovačkim gradovima. Kulturom sjećanja Dan bijelih traka, obilježili su i studenti Filozofskog faklulteta Univerziteta u Tuzli.

Svaki dan u javnosti i uopće u javnom diskursu izloženi smjo jednom načinu relativizacije historijskih činjenica objektivno dokazanih, gdje se mladi ljudi nastoje otrovati zaboravom. To ne smijemo dopustiti i upravo zato je Studentsko vijeće Univerziteta u Tuzli odlučilo da kulturom sjećanja podsjeti na žrtve Prijedora, a prije nekoliko dana, i na žrtve Kapije u Tuzli, koje su izgubile svoje živote tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu“, riječi su Maide  Šljivić, predsjednice  Studentskog vijeća Filozofskog Univerziteta u Tuzli.

Amra Banjić, studentica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli naglašava da je kultura sjećanja trajan podsjetnik da naša prošlost nije prošla.

Bitno je govoriti o prošlosti, jer kada govorimo o prošlosti mi ne zaboravljamo žrtve zločina, ne zaboravljamo one koji su počinili ovaj zločin. Važno je govoriti o dešavanjima tokom agresije na Bosnu i Herecegovinu, jedino je to put dobrobiti naše zemlje

Nastaviti i ustrajati u obilježavanjima i podsjećanjima na genocid u Bosni i Hercegovini, a koji je, bez ikakve sumnje, počinjen u prijedorskoj regiji, poruka je struke i nauke…

Ovo su jako važni događaji kojih se moraju sjećati sve generacije. Treba imati na umu da ovakvi ratni zločini koji nisu rijetki kroz historiju ne smiju da se ponavljaju. Treba spoznati da ideologije i politike koje preferiraju ratne zločne, koje preferiraju  neofašizam mogu da proizvedu najveće kataklizme. To su Prvi i Drugi  svjetski rat i vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992 – 1995. godine”, pojašnjava historičar Sead Selimović.

Masovne egzekucije, silovanja, koncentracioni logori. Sve je za cilj imalo samo jedno – uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata, Roma Albanaca s teritorije općine Prijedor. Kultura sjećanja je čvor bez čijeg razrješenja mi ne možemo krenuti dalje, poručeno je danas.