Rezultati izvještaja “Mapiranje informativnih web portala u Bosni i Hercegovini – Prosjek stanja u 2025. godini”, koji je danas predstavljen u Sarajevu, pokazali su da je u BiH u ovoj godini registrirano 488 informativnih portala, od kojih je samo 40 posto fokusirano na transparentnost.
Prezentaciju izvještaja zajednički su organizirali UNESCO Antenna ured u Sarajevu i Vijeće za štampu i online medije u BiH.
Autori “Mapiranja” su profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Lejla Turčilo i profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Vuk Vučetić.
Šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum istaknuo je da je poražavajuća činjenica da je od 488 registriranih informativnih portala samo 40 posto zaista fokusirano na transparentnost.
– Tek 40 posto portala ima u potpunosti završene impresume, kroz koje se može vidjeti tko zaista stoji iza tih medija – kazao je Šešum.
Napomenuo je da je posebno važno što se kroz ovaj projekt nastavlja saradnja s Vijećem za štampu i online medije u BiH, čiju ulogu, kako je naglašeno, treba dodatno jačati.
– Danas smo raspravljali o potrebi kreiranja registra svih web portala koji funkcioniraju u BiH, da bismo podigli svijest o njihovoj važnosti za obavještavanje javnosti, ali i da bi se zaista vidjelo koji portali imaju obezbijeđenu potpunu transparentnost, ne samo u izvještavanju, već iu strukturama koje stoje iza njih – kazao je Šešum.
Istakao je da je predstavljeni izvještaj tek prvi korak.
– Sada moramo nastaviti dalje i zajednički se dogovoriti kako da uključimo druge aktere, institucije i ministarstva, da bismo jasno izdvojili portale koji su relevantni u BiH. Razgovarali smo o mogućnostima izrade kratkog videospota u kojem bi bili prezentirani rezultati istraživanja, da bismo građanima skrenuli pozornost da ono što čitaju nije uvijek u potpunosti točno – rekao je Šešum.
Profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Lejla Turčilo kazala je da je cilj istraživanja bio ne samo utvrditi ukupan broj informativnih web portala u BiH, već i razviti metodologiju koja će omogućiti njihovo kontinuirano praćenje.
– Nastojali smo napraviti okvir kroz koji bi se portali mogli pratiti na godišnjem ili polugodišnjem nivou te unutar ukupnog broja utvrditi koliko je posto onih koji su članovi Vijeća za tisak i online medije, koji imaju pune impresume, koji su privatni ili javni – objasnio je Turčilo.
Istakla je da je najvažniji segment istraživanja bio jasno definirati što se smatra informativnim news portalom.
– Ranije smo često imali situacije da se u te portale ubrajaju i portali turističkih zajednica ili gradova, koji zapravo nisu news portali – kazala je.
Dodala je da je cilj bio identificirati portale koji zaista dijele informacije, imaju redakcijsku strukturu, organizaciju i poštuju profesionalne standarde.
– Od 488 web portala najzastupljeniji su portali koji su samo na webu, ali nisu produžetak postojećih medija, iako, naravno, ima i takvih. Ohrabruje da veliki broj portala ima bar djelimičan impresum, dok je nešto manji broj onih koji ga nemaju. Sada je zadatak povećati broj portala sa impresumom ili objasniti javnosti da oni koji ga nemaju zapravo nisu kredibilan izvor – naglasio je Turčilo.
Istakla je da je ključno da građani razumiju značaj transparentnosti.
– Kada građani znaju da neki portal nema impresum ili ne želi da ga postavi, onda će se okrenuti onima koji ga imaju – kazala je.
Upozorila je i da veliki broj portala, ali i čitatelja, ne prepoznaje važnost transparentnosti.
– Sljedeći važan korak bio bi da javnosti objasnimo da ne treba konzultirati izvore iza kojih ne znaju tko stoji – zaključio je Turčilo.
Ove aktivnosti dio su projekta “Izgradnja povjerenstva u medijima u jugoistočnoj Europi: Podrška novinarstvu kao javnom dobru”, koji financira UNESCO/Europska unija.
