U Bijeljini je danas svečano otvorena obnovljena džamija Ahmed-bega Salihbegovića. Džamiju su 1875. godine prema oporuci hadži bega Salihbegovića sagradili njegovi nasljednici. Kao i sve druge bijeljinske džamije i ona je minirana i porušena 13. marta 1993. godine. Obnovom je, ovom historijsko-vjerskom objektu, vraćeno mjesto koje mu pripada u duhovnom i urbanom tkivu Bijeljine.
U bijeljinskoj mahali Selimovići 32 godine nakon potpunog rušenja danas su ponovno ovorena vrata džamije Ahmed-bega Salihbegovića. Svečanosti su prisustvovali brojni Bošnjaci Bijeljine i okoline, te gosti iz vjerskog, kulturnog i političkog života.
Muftija tuzlanski, dr. Vahid-ef. Fazlović, posebno je naglasio duhovni značaj ove džamije i njen povratak na mjesto koje je stoljećima pripadalo muslimanima Bijeljine.
– Nemjerljivo nam puno znači što smo se ovim povodom okupili u bijeljinskoj čaršiji. Povod je višestruko vrijedan, jer je ovo jedna od naših najznačajnijih vrijednosti, a pored duhovnog, veliki je simbolički značaj. Uspjeli smo da obnovimo još jednu džamiju u Bijeljini, što svjedoči novom vremenu i novim odnosima među ljudima i novim vrijednostima, i to nam je sve, itekako, važno. Ne možemo zaboraviti vakifa Ahmed-bega koji je prije 150 godina utemeljio ovu džamiju, ali i vakife ovog vremena koji su pomogli da se ova džamija sagradi. Moramo ukazivati i na teško vrijeme i na kušnje koje smo prolazili. Naravno, ne možemo zaboraviti vrijeme u kojem su činjeni zločini i porušene sve džamije, ali danas želimo da gledamo u budućnost, jer je ova džamija potrebna vjernicima u Bijeljini – kazao je muftija Fazlović.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina Samir-ef. Camić istakao je značaj ovog trenutka za džematlije i cijelu zajednicu, naglasivši da je obnova džamije Ahmed-bega Salihbegovića povratak identiteta i snage vjere u ovom kraju.
– Sretni smo što otvaramo treću po redu obnovljenu džamiju u Bijeljini, a sedmu na području Medžlisa. Ovo je medžlis u kojem je sva infrastuktura, nažalost, porušena, a mi obnavljamo naš život, naš identitet, jer su džamije zapravo naš identitet. Munare su naši svjetionici i mjesta okupljanja svih ljudi koji žive i dolaze ovdje – rekao je efendija Camić.
Federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Nerin Dizdar ukazao je kako obnova ove džamije nije samo graditeljski poduhvat već i poruka nade, mira i trajnog opstanka naroda u Bijeljini.
– Bijeljina je veliko povratničko mjesto i ovo je veliki događaj za sve dobronamjerne ljude u Bosni i Hercegovini. Obnovom ove džamije upotpunjuje se duša ovog mjesta i to su ti važni koraci ka zacjeljenju. Ovaj događaj će dati novi impuls ljudima koji žive ovdje i zaista bih čestitao svim ljudima koji su uradili sve da smo danas ovdje – kazao je Dizdar.
Proces obnove bijeljinskih džamija traje od decembra 2002. godine. U planu je da se sljedeće godine svečano otvori i Preljubovića Dašnica džamija, koja je u završnoj fazi obnove.
