U PRIPREMI NOVI ZAKON O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI FBiH

Pred poslanicima Federalnog parlamenta uskoro bi se mogao naći Nacrt novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Naime, ovaj Zakon koji je donesen 2005. godine, pokazao se vrlo značajnim za suzbijanje i preveniranje porodičnog nasilja, ali se nakon 15 godine stvorilo mnogo prostora za njegovo poboljšanje. Najglasniji zagovornici donošenja novog Zakona su nevladine organizacije, koje se bave zaštitom žrtava porodičnog nasilja.

Prijedlog teksta novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije Bosne i Hercegovine, pripremile su nevladine organizacije iz Sigurne mreže, predvođene Fondacijom lokalne demokratije. Ključni sadržaj postojećeg Zakona – šest zaštitnih mjera koje propisuje, ostao je isti. No, predložene su promjene u dijelu ovlaštenja za njihovo predlaganje.

“Ostalo je da su to prije svega policijski službenici, odnosno policijska uprava koja može podnijeti zahtjev za zaštitne mjere. Izuzetno i pod opravdanim razlozima taj zahtjev za zaštitnu mjeru može podnijeti tužilaštvo, centar za socijalni rad i sama žrtva nasilja onda kad postoje opravdani razlozi. To je predviđeno novim Zakonom. Također, novim Zakonom je predviđeno i ono što do sada nije bilo definirano, a to je da se radi procjena rizika od opasnosti za samu žrtvu od tog počinioca nasilja. Predviđeno je šta podrazumijeva ta procjena rizika i da se ona može raditi u saradnji sa svim nadležnim institucijama” ističe Danijela Huremović, voditeljica Sigurne kuće u Tuzli.

Već godinama su policijski službenici u Tuzlanskom kantonu ukazivali na činjenicu da im rok za podnošenje prijedloga za izricanje zaštitnih mjera koje propisuje aktuelni Zakon predstavlja otežavajuću okolnost.

„Tamo stoji da je policijska stanica dužna u roku od 12 sati predložiti zaštitnu mjeru po saznanju. U tom pogledu bi to trebalo izmijeniti da stoji ‘u što kraćem vremenskom periodu’ ili da se taj vremenski period produži. Jer, zaista je nemoguće u određenim momentima ili u datim prijavama za 12 sati sve pripremiti i realizovati“ kaže Emira Hotović, mlađi inspektor u PS Kladanj.

Tekst novog Zakona ostavlja rok od 12 sati za podnošenje prijedloga za izricanje zaštinih mjera, ali predviđa i da se u izuzetnim slučajevima prijedlog može podnijeti u roku od 48 sati. Jedna od predviđenih novina je i da će zatjev za smještaj u sigurnu kuću, uz policiju i centre za socijalni rad moći podnositi i žrtva. Jedna od najznačajnijih izmjena odnosi se na finansiranje sigurnih kuća.

“Predviđeno je da finansiranje sigurnih kuća umjesto dosadašnjih 70% sa nivoa Federacije i 30% sa nivoa kantona bude 40% sa nivoa Federacije, 40% sa nivoa kantona i 20% sa nivoa lokalnih zajednica u FBiH” ističe Huremović.

U Udruženju “Vive žene” pozdravljaju donošenje novog Zakona, posebno zbog činjenice da on sveobuhvatno definiše zaštitu žrtava, i što u skladu s Istanbulskom konvencijom jasnije definiše specijalizirane nevladine organizacije kao organizacije koje pružaju ne samo zaštitu kroz sigurne kuće, nego i pravno i socijalno savjetovanje žrtava te medicinsku pomoć. Ono čega se pribojavaju jeste predloženi model finansiranja.

“Ne možemo govoriti o većim lokalnim zajednicama, ali manje lokalne zajednice, koje imaju manje budžete, postavlja se pitanje da li će doći do toga da ukoliko ne mogu da plaćaju da onda neće žrtvama ni nuditi ovu mogućnost smještaja u sigurnu kuću. To je ono što se postavlja kao poseban, odnosno realan problem koji se može desiti, da lokalne zajednice sa manjim budžetima ne misle da mogu izdvajati za ovakav vid podrške žrtvama nasilja” kaže voditeljica Sigurne kuće, koja djeluje u okviru Udruženja “Vive žene” u Tuzli Danijela Huremović.

Tekst nacrta novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH već je prezentiran članovima Komisije za ravnopravnost spolova, Komisije za ljudska prava i Odbora za rad i socijalnu politiku Federalnog parlamenta. Tom prilikom donesen je zajednički zaključak da se Predstavničkom domu Parlamenta FBiH uputi zahtjev da se ovaj tekst stavi u proceduru usvajanja.