U Tuzli održano književno veče s Abdulahom Sidranom

Književno veče sa Abdulahom Sidranom, sinoć su u Tuzli velikom broju zainteresiranih ljubitelja književnosti priredili Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona, Specijalna biblioteka “Behram-beg” Tuzla i Preporod, koji su zajednički organizirali ovaj događaj.

Akademik Abdulah Sidran i Ajet Arifi, izdavač i vlasnik IK Connectum Sarajevo, uz aktivno učešće publike u ispunjenoj Plavoj sali BKC-a sinoć su razgovarali o književnom opusu najvećeg živućeg bh. pjesnika, saopćeno je iz JU BKC TK. 

U fokusu razgovora bilo je Sidranovo stvaralaštvo u ratnom Sarajevu. Govoreći o stvaranju pod opsadom Sidran se između ostalog prisjetio kako je nastala pjesma “Zašto tone Venecija” koju je napisao tokom kratkog napuštanja Sarajeva 1994. godine, govorio o fenomenu bosanskog humora u teškim vremenima kroz slikovite primjere svojih ratnih zapisa i procesu nastanka reportaža koje su pretočene u njegovu nedavno izdatu knjigu “Zdravo Bosno, stižem iz Sarajeva”.

Po povratku iz Venecije i doživljenog paralelnog i kako je istakao za njega nestvarnog svijeta, koji je normalno živio mimo onog što se dešavalo u Bosni, imao je potrebu da izađe među naše ljude.

– Tako sam s ekipom koju mi je tada dao Mufid Memija danima putovao prvo kroz tunel, pa preko Pazarića, Turbeta, Pogorelice do Tuzle. Opisivao sam u trideset poglavlja to svoje putovanje, koje je zabilježeno i kroz sedam TV reportaža. Kada bi birao koje moje književno djelo ima najviše realnog života onda je to ta knjiga. To nije klasična beletristika, u žanru spada u putopise i danas ima posebnu vrijednost. Kada je čitam divim se tom zanosu u kojem smo mi kreirali našu odbranu, divim se tom entuzijazmu, poštenju, moralu, svemu onome što je kasnije, u tranzicijskom vremenu nestalo. Onda smo bili ljudi u paklu, ali ljudi s nadom – rekao je Sidran.

Posebno se osvrnuo i na svoju pjesmu “Mora”, za koju mnogi misle da je ona nastala u ratu, a nastala je 1986. godine, a za koju je istakao da bi volio da uz nju nema imena autora. Pjesma koja je danas dio školskih programa, nastala je tako što mu je “došla u san” i to na makedonskom jeziku, koji ne zna.

– Za ovu pjesmu se vezuje ta ideja o pjesniku kao proroku, pri čemu on nije kreator te pjesme nego je to neka viša sila, a ovom slučaju je zaista tako i bilo. Zato mi je žao što nije objavljena bez imena autora. To bi bilo ljepše – istakao je Abdulah Sidran, napominjući da je upravo ta pjesma dokaz da ljudi mogu doživjeti vizije o budućim zbivanjima.

Književno veče, koje je moderator Ajet Arifi okarakterisao kao briljantan portret autora o samom sebi, završeno je druženjem Abdulaha Sidrana sa onima koji su željeli sa njim razmijeniti neku riječi, dobiti potpis na neku od njegovih knjiga ili zajedničku fotografiju, saopćeno je. 

Pročitajte...