Vlažna staništa prirodno rješenje problema klimatskih promjena

Svjetski dan vlažnih staništa, koja su na međunarodnoj razini zaštićena Ramsarskom konvencijom, obilježava se 2. veljače, a tim povodom WWF-a Adria ukazuje na važnost očuvanja vlažnih staništa i upozorava da gubitak i degradacija močvara, rijeka i jezera doprinosi problemu globalnog zagrijavanja.

Sagorijevanje lignita i isušivanje tresetišta čini čak desetinu godišnjih emisija stakleničkih plinova iz fosilnih goriva, a uništavanje močvarnih područja doprinosi gotovo četvrtini globalnog ispuštanja metana.

Situacija s kojom se danas suočavamo više je nego alarmantna, upozoravaju iz WWF-a. Vlažna staništa predstavljaju jedan od najproduktivnijih ekoloških sustava jer pohranjuju dvostruko više ugljika nego sve svjetske šume zajedno.

Iako pokrivaju samo tri posto kopnene površine nestaju čak tri puta brže od kišnih šuma. Tijekom velikih padalina vlažna staništa služe kao retencije, u njima se zadržava višak vode što sprječava prirodne i ekonomske katastrofe, dok njihova vegetacija doprinosi boljoj kvaliteti vode i djeluje kao filtar koji umanjuje utjecaj različitih izvora onečišćenja.

“Klimatske promjene imaju značajne i negativne socio-ekonomske posljedice, a vlažna staništa igraju ključnu ulogu ublažavanju tih posljedica. Posebno značajan tip prirodnih vlažnih staništa su tresetišta. Ona na globalnoj razini akumuliraju ogromne količine ugljika odnosno posjeduju izuzetan potencijal za ublažavanje suvremenih utjecaja klimatskih promjena”, izjavio je voditelj slatkovodnog programa WWF-a Adria Zoran Mateljak.

U Bosni i Hercegovini tresetišta su uglavnom vezana za određene zone po dnu krških polja među kojima su najpoznatija Livanjsko (sjeverozapadni dio), Hutovo blato, Glamočko, Kupreško i druga polja u kršu. Također, poznati su lokaliteti u zoni močvare Bardača i drugim sličnim područjima uz rijeku Savu.

WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja te im je glavna misija zaustaviti propadanje prirodnog okoliša i izgraditi bolju budućnost u kojoj ljudi žive.