Predsjednik Vanjskotrgovačke komore BiH Vjekoslav Vuković izjavio je da su se globalna kretanja reflektirala na BiH, usporavajući privredne aktivnosti, ali i da svaki izazov i kriza predstavljaju jedinstvenu šansu za razvoj ekonomije i poboljšanje poslovnog ambijenta.  

Vuković je u intervjuu za Fenu govorio o protekloj godini za koju ekonomisti i privrednici kažu da je bila puna turbulencija i izazova, te o perspektivama i prilikama za rast bh. privrede.  

– Prema sadašnjim makroekonomskim pokazateljima, zabilježili smo stanovite padove pri čemu je ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH pala za oko milijardu KM. To nikada ne cijenimo zabrinjavajućim, razlog tome je da smo uspjeli zadržati naša stara tržišta, među kojima, Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske i Srbije i to nam u svemu tome daje polet – rekao je Vuković.  

Naglasio je da su se globalna kretanja reflektirala na BiH, ali da se sveukupno može ocijeniti da je protekla godina ipak bila uspješna.

– Nismo doživjeli stravične padove, nismo izgubili stranu tržišta, nego smo se čak proširili na neka tržišta. Ono što nas žalosti sve skupa je zapravo odlazak mladih, odlazak naše radne snage i priljev neke nove radne snage koja nema svoju adekvatnu radnu industrijsku kulturu za funkcioniranje u BiH i zemljama u okruženju – dodao je Vuković.

Iako još nema cjelovitih službenih podataka, cijeneći sveukupne makroekonomske pokazatelje, zabilježen je lagani pad izvoza, ali i uvoza u Bosnu i Hercegovinu.

– Kada je riječ o padu izvoza, to znači da potražnja za proizvodima i repromaterijalima lagano posustaje. Nismo izgubili ključno tržište zahvaljujući činjenici da smo zadržali kontinuitet naših ugovora, a što nas je jednako spasilo kada je bila pandemija. Dakle, sličan model se zapravo događa sada. Sve te zemlje koje žele zadržati ugovor s BiH, nas negdje čuvaju u pričuvi i mi taj pričuvni trenutak moramo iskoristiti kvalitetnije pa se nametnuti kao ključni čimbenik. Upravo ova kriza je naša šansa – istaknuo je Vuković.

Često se, po njegovim riječima, koristi termin globalizacija, a sada se pojavio i novi, a to je deglobalizacija. Tako danas svjedočimo da se svijet ponovno polarizira, da se tržišta razbijaju na neka istočna, zapadna, središnja, itd.

– Mi pripadamo zemljama zapadnog Balkana, blizu smo Europske unije i de facto pripadamo Europi. Nama najbliže tržište je Europska unija i to potvrđujemo našim izvozom na to tržište – istaknuo je Vuković.

Mnogi su nas, kako je dodao, prepoznali kao bliske i pouzdane partnere, prebacili svoje dijelove proizvodnje u Bosnu i Hercegovinu i na tome se još intenzivno radi. Da bi se takav proces nastavio u interesu Bosne i Hercegovine, kako je rekao Vuković, potrebno je poraditi na našoj unutarnjoj strukturi i stvaranju pozitivnog poslovnog ambijenta. 

Vanjskotrgovinska komora BiH u suradnji s poslovnom zajednicom i partnerima intenzivno radi na tome tražeći najbolja rješenja i na temelju toga prezentirali su stanje pred Europskom unijom, odnosno Europskom komisijom, Europskim vijećem i pred direktorima za proširenje.

– Na temelju toga bit će otvoreno posebno poglavlje ‘business chapter’ gdje ćemo pitati poslovnu zajednicu kako da se sudjeluje u akcionom planu za daljnje pretpristupne fondove, te daljnje integracijske procese – rekao je Vuković, dodajući da se radi o značajnom iskoraku za poslovnu u BiH. .

Vanjskotrgovinska komora BiH prepoznata je iu Briselskoj deklaraciji od 13. prosinca 2023. u kojoj se jasno kaže da će temeljni sudionici u izradi akcijskog plana za zemlje zapadnog Balkana biti RCC, CEFTA i Komorski investicijski forum.

– Mi smo u sve tri organizacije ili članovi upravnog odbora ili aktivni sudionici. Naša uloga je tu neizostavna i samo želimo da je artikuliramo pravovremeno i na pravi način onima na koje se ona odnose – dodao je Vuković.

Kada je riječ o investicijama i poboljšanju poslovnog ambijenta, kako je dodao, treba uzeti u obzir niz komponenti i tu se gleda kakva je vladavina prava u državi, kakav je politički ambijent, odnosi sa susjedima s kojima se najviše funkcionira, te kakva je uloga, utjecaj i glas unutar Europske unije.

– Želimo da se naš glas čuje i da Brisel prepozna aktivnosti u BiH. Naravno, oni postavljaju određene uvjete. Kada govorimo o Planu rasta za zapadni Balkan uvjeti su jasni. Govori se o zelenoj agendi, cirkularnoj ekonomiji, digitalizaciji određenih usluga, posebno malih i srednjih poduzeća, cjelokupnoj digitalnoj transformaciji, a mi još nemamo digitalni potpis. Govori se io vladavini prava, borbi protiv korupcije, govori se o borbi protiv organiziranog kriminala, carinskih, poreznih prevara, itd. – naveo je Vuković, dodajući da su bitni faktori koji utječu na opredjeljenja investitora i reflektiraju se na gospodarstvo.  

Za poboljšanje poslovnog ambijenta, kako je dodao, presudna su i porezna rasterećenja kako bi se podigle plate radnicima u BiH, jer zadovoljan radnik je taj koji ostaje.

– Ranije sam rekao da komparativna prednost BiH više nije jeftina radna snaga, nego dobro plaćeni radnici koji ostaju ovdje i dobro poznaju proces proizvodnje – rekao je Vuković u intervjuu za Fenu.