Gazi Husrev-begov vakuf nije muzejski eksponat niti uspomena na prošlost. To je živa institucija koja i danas održava svoje objekte, razvija nove sadržaje i služi zajednici – kazao je direktor Gazi Husrev-begovog vakufe Senaid Zajimović.

Govoreći o ulozima Gazi Husrev-bega u razvoju Sarajeva, Zajimović u intervjuu Feni kaže da ga javnost najčešće poznaje kao velikog vakifu, državniku i vojskovođu, ali da se nedovoljno govori o njegovoj viziji razvoja grada.

Pojašnjava da Gazi Husrev-beg nije mogao predvidjeti savremeni turizam niti milione posjetitelja koji danas dolaze u Sarajevo, ali jeste osmislio grad otvoren, funkcionalan i održiv za generacije koje dolaze.

Njegov vakuf, ističe, predstavljao je zaokruženu urbanu cjelinu u kojoj su han, bezistan, hamam, vodovod, medresa, biblioteka i džamija bili povezani u jedinstven sistem koji omogućava razvoj grada, sigurnost stanovništva i otvorenost prema svijetu.

– Danas bismo rekli da je Gazi Husrev-beg razmišljao o održivom razvoju. Njegova vizija sadržavala je gotovo sve ono što savremene turističke destinacije smatraju svojim najvećim vrijednostima: kvalitetan smještaj, razvijenu trgovinu, javnu infrastrukturu, kulturne i obrazovne ustanove, mjesta za odmor i relaksaciju, sigurnost, pitku vodu te bogatu duhovnu i kulturno-istorijsku ponudu – rekao je Zajimović.

Naglašava da Sarajevo i danas nosi snažan pečat Gazi Husrev-bega te da njegov vakuf nije samo dio prošlosti nego jedan od razloga zbog kojih brojni posjetioci dolaze u glavni grad Bosne i Hercegovine.

– Mi u njegovom vakufu ne upravljamo samo vakufskom imovinom. Čuvamo i razvijamo jednu od najuspješnijih ideja u historiji Bosne i Hercegovine – ideju koja već gotovo pet stoljeća oblikuje ovaj grad i svakodnevno ga predstavlja svijet – kazao je.

Prema njegovim riječima, mnogi turisti svakodnevno prolaze kroz Gazi Husrev-begov vakuf, a da nisu svjesni da se nalaze u prostoru koji funkcionira kao jedinstvena cjelina još od prve polovine 16. stoljeća.

Obilaze Begovu džamiju, Sahat-kulu, Biblioteku, Medresu, Muzej Gazi Husrev-begovog vakufa i Morića han kao privatne znamenitosti, ali da tek nakon objašnjenja shvate da svi ti sadržaji dijelovi predstavljaju jednu pažljivo osmišljenu cjelinu.

Veliko interesovanje, kaže, izazivaju i arhitekturu Begove džamije, njena akustika, kaligrafski natpisi, ali i činjenica da su u njenoj izgradnji učestvovali dubrovački majstori, što svjedoči o otvorenosti Sarajeva još u 16. stoljeću.

Prema njegovim riječima, posjetioce često iznenađuje i kontinuitet rada vakufa uprkos ratovima, promjenama država i različitim političkim sistemima, kao i podatak da mnogi u Sarajevu dolaze upravo zbog Gazi Husrev-begovog vakufe.

Govoreći o manje poznatim činjenicama, Zajimović posebno izdvaja način na koji je Gazi Husrev-beg uredio upravljanje svojom zadužbinom.

Objašnjava da vakufname ne predstavlja samo pravni dokument nego detaljno razrađen sistem upravljanja kojim su unaprijed određene svrhe zadužbine, odgovornosti upravitelja i načina korištenja prihoda.

– Možda je najveće Gazi Husrev-begovo dostignuće upravo finansijska održivost njegovog vakufa. On nije ostavio samo građevine, nego je stvorio ekonomski model koji vlastitim prihodima finansira svoje održavanje, razvoj i društveno korisne aktivnosti. Danas mnogo govorimo o održivosti javnih ustanova, fondacija i humanitarnih organizacija, a Gazi Husrev-beg je taj princip uspješno primijenio još u prvoj polovini 16. stoljeća – kazao je.

Ističe da prihodi vakufa nisu namijenjeni ostvarivanju profita, nego ispunjavaju ciljeve koje je vakif precizno odredio.

– Prihodi koje vakuf ostvaruje nisu namijenjeni stvaranju profita radi profita. Oni služe upravo onome što je Gazi Husrev-beg odredio – održavanju vakufa, razvoju njegovih ustanova, obrazovanju, vjerskom životu, očuvanju kulturne baštine i služenju zajednice. Moglo bi se reći da je stvorio jedan od najuspješnijih neprofitnih finansijskih modela u evropskoj istoriji – rekao je Zajimović.

Podsjeća da je Gazi Husrev-beg u vakufnami precizno odredio namjenu gotovo svakog prihoda, ostavljajući istovremeno moralnu obavezu budućim upraviteljima da vakufsku imovinu koriste isključivo u skladu s njegovom voljom.

Ukazuje i na činjenicu da je vakuf obuhvata mnogo više od vjerskih i obrazovnih ustanova. Imaret je osiguravao hranu siromašnim, putnicima i učenicima, dok je u sastavu vakufa djelovala i hastahana u kojoj je liječenje bilo dostupno svima bez obzira na vjeru ili porijeklo.

– Sve to potvrđuje da Gazi Husrev-begov vakuf nikada nije bio samo skup lijepih građevina. On je bio pažljivo osmišljen sustav koji je povezivao vjeru, obrazovanje, kulturu, privredu, socijalnu zaštitu i zdravstvo u jednu skladnu cjelinu – istaknuo je.

Govoreći o današnjoj misiji vakufa, Zajimović kaže da ona ostaje kao i prije gotovo pet stoljeća – služiti čovjeku i zajednici.

 – Naš zadatak danas nije samo upravljati vakufskom imovinom. Naš zadatak je čuvati povjerenje koje traje gotovo pet stoljeća – kazao je.

Ističe da vakuf nastavlja odgovorno upravljati imovinom, čuvati kulturno-istorijsku baštinu i razvijati obrazovne, vjerske i kulturne programe, uz nastojanje da ostane otvoren prema posjetiocima iz cijelog svijeta.

Zajimović smatra da će obilježavanje pet stoljeća Gazi Husrev-begovog vakufa biti prilika da se međunarodnoj javnosti predstavi priča o čovjeku koji nije ostavio samo građevine nego sistem vrijednosti koji traje danas.

– Ako bismo nekome ko prvi put dolazi u Bosnu i Hercegovinu morali objasniti Sarajevo kroz jednog čovjeka, teško bismo pronašli bolji primjer od Gazi Husrev-bega. Ako je Isa-beg Ishaković utemeljio Sarajevo, onda je Gazi Husrev-beg diplomirao njegov prepoznatljiv karakter i lice koje danas poznaje cijeli svijet – zaključio je u intervjuu Feni direktor Gazi Husrev-begovog vakufe Senaid Zajimović.

Gazi Husrev-begov vakuf u Sarajevu osnovan je 1531. godine i spada među najstarije institucije u jugoistočnoj Evropi koje djeluju u kontinuitetu. Osnivač vakufa Gazi Husrev-beg uvakufio je vlastitu imovinu s ciljem finansiranja izgradnje i održavanja najvažnijih objekata u historijskom jezgri Sarajeva.

U sastavu vakufa nalaze se Gazi Husrev-begova džamija (Begova džamija) izgrađena 1530/1531. godine, dok su 1537. izgrađene Gazi Husrev-begova medresa (Kuršumli) i Gazi Husrev-begova biblioteka, najstarija obrazovna ustanova koja i danas radi, biblioteka čuva vrijednu zbirku islamskih rukopisa i stare knjige.

Izgrađen je i Gazi Husrev-begov hamam, jedini očuvan i funkcionalni osmanski hamam u Sarajevu, kao i Gazi Husrev-begov bezistan i Morića han, istorijski trgovački objekti u srcu Baščaršije. U okviru vakufa djeluje i Muzej Gazi Husrev-bega u ulici Sarači.

Vakuf danas funkcionira kroz upravljanje poslovnim prostorima na Baščaršiji, a prihodi se koriste za održavanje spomenika te za humanitarne i društveno korisne aktivnosti.

(FENA) ML