Arhiv TK i Univerzitet u Tuzli su prezentirali stručno- naučni projekat: „Žene ljekari u Tuzli za vrijeme austrougarske uprave“. Održan je okrugli sto i otvorena izložba arhivskih dokumenata. Eminentni stručnjaci iz BiH, Poljske i Hrvatske rasvijetlili su ulogu i doprinos žena ljekara u Tuzli u historijskom periodu kada je ženama bila neophodna zdravstvena zaštita, ali su iz vjerskih razloga i tadašnjih običaja nerado išle kod doktora tako da se dolaskom žena doktorica znatno poboljšala zdravstvena zaštita. Organizovana javna zdravstvena zaštita u Bosni počela je u 18. vijeku. Prva tuzlanska bolnica u narodu poznata kao „Hastahana“ otvorena je 1874. g. Prvi ljekar u Tuzli je bio dr. Mehmed Sami Šerbić. Dolaskom austrougarske vlasti obezbijeđena su sredstva za izgradnju nove bolnice većih kapaciteta ispod naselja Borić i Kojšino. Otvorena je 1886. godine.
Tada nije bilo žena ljekara, a žene su izbjegavale ljekarsku „Po izvještajima upravitelja iz Tuzle Benjamin Kalaj je saznao da žene muslimanke u Tuzli nemaju pristup zdravstvenom liječenju i on je napravio program po kome je osmislio da žena liječnica dođe i liječi žene muslimanke. Evo došla je ta prva doktorica Ana Bayerova i ona je zasista opravdala tu ideju. Žena liječnica ne da je bila potrebna već zaista prijeko potrebna na ovim prostorima. One su liječile ne samo muslimanke već sve Tuzlanke“, Hatidža Fetahagić, viši arhivista Arhiva TK. Doktorica Ana Bajerova je bila Čehinja. U Tuzlu je došla 1892. godine, a godinu nakon nje došla je i Poljakinja Teodora Krajewska. Njeni dnevnici prikazuju kakav je bio život u Tuzli u tom periodu. Dolaskom austrougarske uprave u Bosni poboljšana je zdravstvena zaštita. Godine 1879. u Bosni je bilo sedam ljekara. Do 1911. g. bila su 132 ljekara. Liječenje i lijekovi su bili besplatni. Za potrebe banjskog liječenja u Tuzli je 1914.g. izgrađena Slana Banja. Okrugli sto i izložbu „Žene ljekari u Tuzli za vrijeme austrougarske uprave“ organizovali su Arhiv TK i Univerzitet u Tuzli.
