Zvizdić: Potreban nam je prelazak iz dejtonske u briselsku fazu (VIDEO)

0
32

Pred Josepa Borrella izneseni su neki prioriteti kako bi se procesi u BiH trebali odvijati, međutim nije bilo dovoljno vremena da na ozbiljan način govorimo o svim aktuelnim temama u našoj zemlji – izjavio je zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkom doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić, nakon sastanka članova kolegija Predstavničkog i Doma naroda PSBiH s potpredsjednikom Evropske komisije i visokim predstavnikom Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom.

Zvizdić napominje da mu je žao što Borrell zbog nepostojanja konsenzusa unutar zajedničkog kolegija nije imao priliku da se obrati Parlamentarnoj skupštini BiH, odnosno kolegiju i šefovima parlamentarnih stranaka, ali da su mu mišljenja učesnika sastanka pojedinačno iznesena.

– Što se mene tiče, posebno sam istaknuo da pripadam političkoj opciji koja bezuvjetno prihvata sve preporuke i prioritete iz mišljenja Evropske komisije, za razliku od drugih političkih stranaka koje to tretiraju po sistemu švedskog stola. Jasno sam kazao da Borrella ne treba prepadati s nekim Dejtonom dva, jer niko ne govori o tome, ali govorimo o slabostima Dejtonskog sporazuma koje se trebaju ispraviti, a najbolji način za to je prelazak iz dejtonske u briselsku fazu, što podrazumijeva prihvatanje pravne stečevine Evropske unije – rekao je.

Kao ključne prioritete Zvizdić vidi jačanje vladavine prava i pravosudnog sistema u BiH, oporavak i jačanje ekonomije, a posebno izgradnja transportne, energetske, dogitalne i okolišne infrastrukture kao podloge za nove investicije, beskompromisna borba protiv korupcije i bilo kakvog oblika kriminala, efikasno rješavanje migrantske krize i, najvažnije od svega, kontinuirani rad na evropskim integracijama.

– U tom smislu predložio sam i Sattleru i Borrellu da je neophodno izraditi ekonomsku reformsku agendu koja bi u terminskom smislu bila kompatibilna s IPA 3 fondovima, dakle period 2020. – 2026., imajući u vidu namjeru EU da uloži devet milijardi eura na Zapadni Balkan i dodatnih 20 milijardi eura investicija. U toj agendi bi precizno takvu finansijsku pomoć pratile neophodne reforme koje domaće vlasti na svim nivoima moraju provesti. Tako bi iz neproduktivne priče o politici prešli u produktivnu priču o ekonomiji, vladavini prava i osiguranju ambijenta za stvaranje novih radnih mjesta, ostanku mladih ljudi i borbe protiv pandemije – objasnio je Zvizdić.

Napominje da je ogroman broj obrazovanih i sposobnih mladih ljudi napustio BiH u proteklih deset godina, a njih je otjerala neproduktivna politika, stalne teme iz prošlosti i vještačka sukobljavanja političkih opcija oko vještački izmišljenih tema.

Ističe da stalno postavlja pitanje šta je sa zakonima koje je potrebno donijeti za kandidatski status BiH, te da bi se ti zakoni mogli usvojiti u roku od dva mjeseca kada bi zaista za to bilo političke volje.

– Naglasio sam zbog 80 posto građana BiH koji su se izjasnili da žele ući u EU da je neophodno da BiH u narednoj godini dobije kandidatski status, kako bi bespovratno trasirala put ka EU i time dala vjetar u leđa prozapadnim i proevropskim politikama. Građanima BiH trebaju konkretne aktivnosti i reforme iz mišljenja Evropske komisije, bez bilo kakvih uslovljavanja – rekao je Zvizdić.

Dodaje da je pomoć EU za BiH neophodna, pogotovo u vrijeme pandemije kada je došlo do prekida privrednih tokova i kada u stvari najveći teret pandemije podnosi realni sektor, ali ne smatra da pomoć BiH treba biti dodijeljena bez reformskih uslova.

– To bi značilo da se taj novac ponovo može trošiti nenamjenski, netransparentno, neplanski, te da od njega ne bi imali koristi ni građani ni privreda BiH. Ako novac ispratimo s potrebnim ekonomskim, socijalnim, suštinskim reformama u svim važnim oblastima za BiH, onda možemo govoriti o značajnom napretku ove zemlje – zaključio je Zvizdić.