BERLIN (AA) – U Njemačkoj se 9. novembra, obilježava 28. godišnjica pada Berlinskog zida koji je više od dvije decenije dijelio Istočnu i Zapadnu Njemačku, javlja Anadolu Agency (AA).
Sagrađen je odlukom tadašnjeg komunističkog režima kako bi se spriječio odlazak istočnih Nijemaca u demokratske zapadne zemlje. Pad Berlinskog zida značio je, ne samo ujedinjenje Njemačke nego i početak pada komunističkog režima.
Berlinski zid je bila dugačka barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike (DDR). Sagradila ga je istočnonjemačka vlast i dobio je propagandistički naziv s pridjevom “antifašistički”.
Gradnja je počela 13. augusta 1961. godine i više je puta nadograđivan. Zid nije bio samo obična bodljikava žica preko visoke ciglene barijere nego je imao ulogu džinovskog betonskog zida koji je opasao zapadni Berlin, praktično podijelio grad, presjekao ulice i razdvojio mnoge porodice i prijatelje.
Zbog sve veće želje za ujedinjenjem otvoren je za neometan saobraćaj 9. novembra 1989. godine, a potom je potpuno srušen. Svega nekoliko sati poslije pada Berlinskog zida bili su otvoreni i drugi granični prijelazi, a deseci hiljada Nijemaca plesali su ispred i na zidu. Istoga dana nakon pada zida u zapadni Berlin prešlo je milion osoba.
Dugačak 156 kilometara, Berlinski zid bio je uzrok smrti najmanje 138 osoba koje su ubijene u pokušaju da ga pređu. Mnogi drugi, koji su spriječeni u tom naumu, završili su u tamnicama.
Prve dvije osobe koje su izgubile život u pokušaju prelaska Berlinskog zida su Ida Siekmann i Gunter Liftin.
Zid je bio i oličenje Hladnog rata, pa je time i samo rušenje Berlinskog zida označilo početak oslobađanja od komunističke ideologije i struktura ne samo u Istočnoj Njemačkoj, nego u većini do tada socijalističkih država u Evropi.
Zanimljivo je da povratak u doba bivše Demokratske Republike Njemačke, odnosno DDR-a, priželjkuje deset do petnaest posto od onih 16 miliona građana koji su živjeli u nečemu što se može nazvati pokušajem uspostave socijalističke države.
Ipak, posljednje ankete pokazuju da se velika većina raduje tome što živi u ujedinjenoj i ekonomski moćnoj Njemačkoj gdje može uživati u mnogo većem blagostanju i slobodama nego u bivšem DDR-u koji je postojao od 1949. do 1990. godine. Njemačka je dugi niz godina, a posebno nakon ujedinjenja, najveća ekonomska sila u Evropi i među vodećima u svijetu.
Svakog 9. novembra organizuje se skromno obilježavanje godišnjice rušenja Berlinskog zida kada se prisutni prisjećaju i onih koji su izgubili živote.
Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier upozorio je da u Njemačkoj sada postoje “novi zidovi”.