Divlje deponije sve su češća pojava u brojnim lokalnim zajednicama. Osim što narušavaju izgled naselja i prirode, predstavljaju ozbiljan problem za zdravlje ljudi i kvalitet životne sredine. Na neuređenim odlagalištima završavaju različite vrste otpada, od plastike i kućnog smeća do građevinskog otpada, starih uređaja i drugih materijala koji mogu sadržavati štetne i opasne supstance. Problem je posebno izražen kada se otpad odlaže u blizini naselja, poljoprivrednih površina, potoka i izvora vode.

Posljedice divljih deponija nisu uvijek vidljive odmah. Padavine mogu ispirati štetne materije u zemljište i podzemne vode, dok se paljenjem otpada u zrak oslobađaju dim i potencijalno opasne čestice.
Osim toga, ovakva mjesta mogu privlačiti glodare, insekte i druge štetočine, čime se dodatno povećava rizik po zdravlje stanovništva.

Poseban problem predstavljaju deponije na kojima se otpad nekontrolisano spaljuje. Dim koji nastaje sagorijevanjem plastike, gume i drugih materijala može biti veoma štetan, posebno za djecu, starije osobe i osobe koje već imaju probleme sa disajnim sistemom.
Borba protiv divljih deponija ne bi trebala biti samo pitanje komunalnog reda i izgleda grada ili sela. Ona je direktno povezana sa zaštitom zdravlja stanovništva.

Najveći problem predstavljaju divlje deponje, koje, nažalost, ne možemo ni registrovati ni pronaći. A sve to završi u našim vodotocima, što je jako, jako loše za životnu sredinu. Ipak se nadam da ćemo konstantnim radom, uz angažman inspekcija uspjeti da dođemo i do zatvaranja i uklanjanja divljih deponija, ističe Anela Ajšić, ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice TK.
Rješenje zahtijeva zajedničko djelovanje građana, komunalnih službi, lokalnih vlasti i nadležnih inspekcija. Potrebno je omogućiti jednostavnije i dostupnije odlaganje različitih vrsta otpada, redovno uklanjati postojeće divlje deponije i sankcionisati neodgovorno odlaganje otpada.

Važnu ulogu imaju i sami građani. Prijavljivanje novih lokacija na kojima se nelegalno odlaže otpad, odgovorno postupanje sa smećem i podizanje svijesti u zajednici mogu značajno doprinijeti rješavanju problema. Na takav način došlo se do rješenja za deponiju Višnjik u Gradačcu.

Važno mi je pomenuti jedan od velikih projekata, sanaciju i zatvaranje deponije Višnjik u Gradačcu. Dakle, to je jedna od onih deponija koja je, rekla bih, zadavala glavobolju i stanovnicima, ali evo i gradskoj upravi Gradačca, ističe Nasiha Pozder, ministrica okoliša i turizma F BiH.
Razdvajanje otpada smatra se jednom od ključnih pretpostavki za efikasno upravljanje otpadom.

Međutim, ima još onih koji smatraju da nisu obavezni razdvajati otpad, da mogu sve na jedno mjesto odlagati. Ja moram i komšiji kazati, nisi u pravu, moraš odvojiti to. Nije u redu da mi plaćamo odvoz ambalaže na regionalnu deponiju. Trebamo se edukovati o značaju razdvajanja otpada, pojašnjava Zekira Đogić iz Udruženja „Eko lideri“ Gračanica.
Uklanjanje jedne divlje deponije možda izgleda kao mali korak, ali zaštita vode, zemlje i zraka dugoročno znači i zaštitu zdravlja cijele zajednice.
