Naučna i stručna javnost bogatija je za novu publikaciju – udžbenički vodič kroz aspekte, kontradiktornosti i efekte globalizacije čiji su autori profesori sa Univerziteta u Tuzli i Univerziteta u Zenici, Najil Kurtić i Damir Kukić. U fokus globalizacije oni postavljaju medije, koji ne samo da doživljavaju ubrzanu transformaciju, nego i uticaj najmoćnijih država, korporacija i pojedinaca. Domaći mediji u Bosni i Hercegovini dio su te priče.
novinar Azra Mešić
Fenomen globalizacije je neraskidivo vezan uz dramatične promjene u području komunikacija, a prije svega sa mogućnostima prekogranične cirkulacije infomacija i to se reflektuje u sve sfere društvenog života. Danas smo smo bez ikakvih problema putem interneta u prilici raditi za kompanije na drugom kraju svijeta, kupovati, nuditi vlastiti prozivod ili uslugu. I razmjenjivati ideje. I to jesu pozitivni efekti globalizaciije. No, nisu i jedini, kažu profesori Najil Kurtić i Damir Kukić, koji su svoje analize ovog aktuelnog fenmena uobličili u knjizi naslova Mediji i globalizacija, University press izdavača, iz Sarajeva.
- Knjiga Mediji i globalizacija nastoji na neki način da istraži fenomen globalizacije kao jedan proces koji zaista obilježava ovaj aktuelni kontekst u kojem se nalazi naša Planeta i čovječanstvo i ono što taj proces očekuje u budućnosti, kaže profesor Kukić zaa RTVTK.
U objektivnim naučnim krugovima vrijedi mišljenje, da su autori knjiga Mediji i globalizacija ukazali na fenomene na koje još nije odgovoreno i nema definitivnog odgovora i da će ona imati svoju publiku, kaže profesorica Fakulteta političkih nauka Lejla Turčilo.
- Ova knjiga je izuzetan udžbenik iz domena komunikologije, kulturoloških studija, ali i sociologije. Interdiciiplinarni pristup autora, njihova sistematičnost u prikupljanju građe na temelju koje je nastala i ozbiljnost rasprave i analize, ovu knjigu čine vrijednim doprinosu savremenom izučavanju fenomena informacijsko-komunikacijskih procesa i globalizacije. Paradigma same knjige je zasnovana na našem življenju u savremenom dobu. Ona će naći svoj put do čitatelja. Ne saamo onima koji se komunikologijom i politologijom, nego i do svih onih koji koji žele da bolje razmumiju svijet u kojem žive, a on je u svakom smislu medijaliziran i globaliziran svijet. U tom smislu pozdravljam izuzetne napore Kurtića i Kukića da nam predstave sistematičan, analitičan i studiozan pregled medija i globalizacije i sigurna sam da će ova knjiga potaknuti akademske rasprave, diskusije i istraživanja o ovoj suštinski važnoj temi, kaže ovom prilikom prof. dr. Lejla Turčilo, profesorica FPN Univerziteta u Sarajevu.
Autori kroz ukupno 8 grupa teorija u knjizi objašnjavaju globalizacijski proces, sa ideološko-političkog, ekonomskog, kulturološkog i medijskog aspekta. Sagledavaju njegove pozitivne, ali i negativne strane.
- U tom kontekstu imamo i one koji govore o homogenizaciji. Dakle da je riječ o procesu koji ide u korist zapadu, posebno SAD, a imamo i grupu teoretičara koji u glbalizaciji vide isključivo pozitivan karakter, pa govore o tome da globalizacija doprinosi heterogenosti ovog Planeta, pa tako i one malbrojne nacije sa svojim kulturama mogu doći do izražaja, dodaje koautor knjige Kukić.
Globalizacija je stanje tržišta i proces koji se stalno i iznova dešava i pojavljuje u novim oblicima. I vrlo je određen stanjem komunikacijskih tehnologija na jednoj strani i stanjem masovnih medija. To možemo posmatrati kroz pojavu pandemije i njene interpretacije u medijima, kako u svijetu, tako i u našoj zemlji, kaže umirovljeni profesor Univerziteta u Tuzli dr. Najil Kurtić. Kompletna pandemija COVID-a 19 se ne bi manifestirala i ne bi imala takve globalne repeskusije, da nije globalizacije.
- Na isti način ja smatram da odogovor na taj izazov koji mi sad rješavamo ne bi bio takav da nemamo globalizirane medije koji stvaraju uvijek iznova globalni pritisak i globalno javno mnjene i mi smo ga svjesni. Ono određuje taj globalni odgovor na tu situaciju, pojašnjava profesor Najil Kurtić.
Od širenja virusa, do mjera za sprečavanje njegovog širenja, nove organizacije društvenog života koju su pratili, ali i diktirali donosioci odluka putem medija, do vakcinacije koja je upravo počela, sve se manifestiralo na nas u Bosni i Hercegovini, kao i u drugim dijelovima svijeta jednako.
- Jedno zapažanje govori da je deset pojedinaca u toku ove globalizacije i pandemije uvećali svoje bogatstvo za 500 milijardi dolara. Mogli bi mi se tome čuditi, ali imamo i interpretaciju te činjenice da je tih 500 milijardi bilo dovoljno da niko u svijetu ne bude gladan, a da to bude posljedica pandemije. To su sada aspekti globalizacije i to je ono što čini ovaj fenimen koji se obrađuje u knjizi danas aktuelan, govori Kurtić.
Mediji su u suštini infrastruktura jednog globalizacijskog procesa i stanja, kaže on.
- Mi hoćemo da kažemo da masovni mediji podstiču i hrtane te globalizacijske procese, ali istovremeno su i pod snažnim utjecajem tih globalizacijskih procesa i uvijek iznova se rekonstruišu da bi odgovarali na te globalne zahtjeve iz jedne ekonomske perpektive, na fenomen tog nekakvog globalnog tržišta roba i ljudi, dodaje.
Velike transnacionalne kompanije su u procesu globalizacije preuzele medije. A medijska industrija danas predstavlja blizu 8 odsto ukupnog svjetskog dohotka. Na to ukazuje profesor Damir Kukić, aktuelni rektor Univerziteta u Zenici.
- Koliko je ta koncentracija moći u tim korporacijama jaka dovoljno pokazuju podaci da je Facebook u proteklih 10 godina preuzeo, kupio nekih 90 kompanija, između ostalih Instagram, Wattzup, a Google je zaposjeo do sada oko 250 kompanija. A tu onda dovodi do posljedica. Jedna je tabloidizacija tog javnog prostora. Da bi privukle pažnju one moraju podilaziti ukusu publike i tabloidizacija upravo predstavlja taj jedan novi otklon u stilističkom, tematskom smislu. Tu imamo interpretativne olakšice gdje se publici nude sadržaji trivijalnog, senzacinalističkog karaktera, upravo da bi se obezbjedila publika za sve te različite programe. Vidimo i tu hibridizaciju da se i lokalne i regionalne medijske kuće počinju ponašati na način tih velikih korporacija, pa emitiraju te programe direktno otkupljujući ili praveći reality programe ili Tv sapunice ili neke druge formate, po ugledu na te franšize koje su osvojile svijet i koje su se pokazale kao vrlo profitabilne, pojašnjava profesoor Kukić.
Novi mediji uprkos činjenici da su najavljeni kao demokratični oni su u potpunosti komercijalizovani i odnijeli su prevlast u odnosu na očekivanja da će oni biti alternativa tradicionalnim emiterima, kažu autori ove knjige.
- Ovisno od naših filozofskih i političkih orijentacija mi ćemo to doživljavati kao nešto normalno ili ćemo to okrenuti u ravan nečeg humanog i ljudskih prava, ali u svakom slučaju radi se o tome da su mediji u samom centru i žarištu promjene u antropološkom smislu i nešto što mene čini zagovornikom ideje globalizacije, a to je da smo svi obavezni da djelujući u svojim lokalnim sredinama, u svom nekom lokalnom okruženju, razmišljamo i vodimo računa o tome na koji način će se to reflektovati na cijelo čovječanstvo i tako dalje, pručuje prfesr Kurtić za kraj ove priče.
Suština globalizacije jeste imati predstavu o globalnom, a djelovati lokalno. I ova knjiga je namijenjena studentima, istraživačima, uposlenicima medija, ali ne samo novinarima, nego i producentima, menadžerima medija i direktorima programa koji trebaju biti svjesni promjene ideološke strukture i strukture moći da bi pronašli svoje mjesto u globalizaciji.
