Uvođenje novih tehnologija donijelo je značajan napredak u provođenju izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, ocijenio je član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) Željko Bakalar. Iako se ne očekuju veća odstupanja od preliminarnih rezultata, ostavljena je mogućnost da prigovori i eventualna ponovna brojanja utiču na raspodjelu pojedinih mandata.

Govoreći o dosadašnjoj obradi glasova, nepravilnostima i rokovima za potvrđivanje izbornih rezultata, Bakalar je naveo da je preostalo približno dva posto rezultata koji još nisu obrađeni ili preneseni u sistem.

Preliminarni rezultati bez značajnijih odstupanja

Bakalar je pojasnio da se preostali podaci provjeravaju, a posebna pažnja posvećuje se mogućim računskim greškama i razlikama između skeniranih podataka i onih unesenih u izborne obrasce.

„Preliminarni rezultati sigurno se neće promijeniti u značajnoj mjeri, s obzirom na to da imamo možda do ovog momenta nekih dva posto neobrađenih, neprenesenih rezultata“, kazao je Bakalar za Federalnu televiziju.

Prema njegovim riječima, zakonski rok za utvrđivanje rezultata je najkasnije 20 dana od dana održavanja izbora. Njihovo potvrđivanje predviđeno je u roku od 30 dana, dok se u složenijim slučajevima, zbog žalbenih postupaka, taj rok može produžiti do 45 dana.

Na pitanje postoji li mogućnost da ponovno brojanje i podneseni prigovori promijene raspodjelu mandata, Bakalar je odgovorio:

„Teoretski je moguće, ali ne možemo prejudicirati hoće li do toga doći.“

Nove tehnologije ubrzale obradu rezultata

Primjenu novih izbornih tehnologija Bakalar je ocijenio jednim od najvećih iskoraka u dosadašnjoj organizaciji demokratskih izbora u Bosni i Hercegovini.

„Ovo je prvi put u historiji demokratskih izbora Bosne i Hercegovine da je napravljena ovakva historijska revolucija vezana za izborni proces“, rekao je.

Istakao je da je CIK BiH ostvario značajan napredak uprkos ograničenim kadrovskim kapacitetima. Kao jedan od problema naveo je činjenicu da Vijeće ministara BiH nije odobrilo novi pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta, čime bi se stvorili uslovi za jačanje ljudskih resursa Komisije.

„Na Vijeću ministara nam je oboren zahtjev za usvajanje novog pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta. Mi smo s ovako ograničenim ljudskim potencijalom, uprkos svemu, uspjeli napraviti ovakav iskorak. Već na našoj konferenciji za medije, koja je bila nešto nakon 20 sati, imali smo preliminarne rezultate s više od 82 posto biračkih mjesta, a do završetka konferencije taj procenat porastao je na 91,8 posto“, kazao je.

Manje mogućnosti za izborne zloupotrebe

Bakalar je naglasio da su nove tehnologije značajno otežale pojedine tradicionalne oblike izbornih manipulacija, naročito glasanje u ime drugih osoba i ubacivanje dodatnih glasačkih listića.

„One su onemogućile neke tradicionalne i poznate izborne manipulacije. To je glasanje u ime druge osobe. Sad imamo mogućnost da imamo stvarnu izlaznost, da znamo koliko se ljudi zaista fizički pojavilo, koji imaju važeći identifikacijski dokument i koji imaju biometrijsku autentifikaciju“, objasnio je.

Prema njegovoj procjeni, zahvaljujući novim tehnološkim rješenjima prostor za tradicionalne izborne manipulacije smanjen je za više od 90 posto.

Koliko je birački spisak realan?

Prema podacima koje je iznio Bakalar, na izborima je identificirano 1.427.796 birača. Međutim, otvorio je i pitanje pouzdanosti ukupnog broja osoba evidentiranih u biračkom spisku.

„Pitanje je da li je naš birački spisak prenapuhan i da li zaista u BiH živi 3.414.000 birača ili je taj broj manji“, rekao je.

Ovo pitanje, prema njegovoj ocjeni, zahtijeva dodatnu pažnju kako bi se jasnije sagledao odnos između broja upisanih birača i stvarne izlaznosti na izborima.

Smanjen broj nevažećih listića za Predsjedništvo BiH

Podaci o nevažećim glasačkim listićima pokazuju da je na izborima za Predsjedništvo BiH zabilježeno smanjenje njihovog udjela u odnosu na prethodne izborne cikluse.

„Kada govorimo o nivou Predsjedništva BiH, 2018. godine broj nevažećih listića bio je 6,63 posto, 2022. godine 6,65 posto, dok je na ovim izborima 4,38 posto. Znači, imamo znatno smanjenje“, naveo je.

Sličan rezultat zabilježen je i na izborima za predsjednika Republike Srpske, gdje je udio nevažećih listića iznosio 4,73 posto.

Nasuprot tome, na izborima za Parlamentarnu skupštinu BiH zabilježen je blagi porast. Udio nevažećih listića povećan je sa 8,38 na 8,68 posto.

Bakalar smatra da bi jedan od razloga za takav rezultat mogla biti promjena načina glasanja i prilagođavanje birača novim glasačkim listićima.

„Moje lično razmišljanje je da je to možda rezultat promjene navika birača“, rekao je, dodajući da će detaljnija procjena biti moguća nakon povratka izbornog materijala i opreme.

Za ponovno brojanje potrebni su dokazi

CIK BiH može naložiti ponovno brojanje glasova na osnovu zahtjeva političkih subjekata i drugih ovlaštenih podnosilaca, ali i samostalno reagovati ukoliko utvrdi okolnosti koje bi mogle utjecati na izborni rezultat.

Bakalar je ukazao na važnost provjere nepravilnosti koje bi mogle promijeniti prelazak izbornog praga od tri posto, raspodjelu mandata među političkim subjektima ili redoslijed kandidata na stranačkim listama.

„Možemo naložiti po službenoj dužnosti ponovno prebrojavanje i utvrđivati ove detalje. Moraju materijalne dokaze priložiti, reći na kojim biračkim mjestima se to desilo“, istakao je.

Komentarišući tvrdnje Slavena Kovačevića u vezi s brojem glasova koje je osvojila Darijana Filipović, Bakalar je naveo da do kraja tadašnjeg radnog dana nije imao informaciju da je takav prigovor zvanično zaprimljen.

Politički pritisci i sigurnost sistema

Bakalar je potvrdio da su članovi CIK-a BiH godinama izloženi političkim pritiscima. Naveo je da lično nije doživio direktne prijetnje ili ih barem nije tako protumačio, ali je istakao da postoje slučajevi u kojima je sigurnost članova Komisije zahtijevala dodatne mjere zaštite.

„To traje dugi niz godina. Mislim da je poznato iz kojih izvora su dolazile te vrste pritisaka. Jedna kolegica ima 24-satnu policijsku pratnju“, naveo je.

Govoreći o mogućim cybernapadima na izborne sisteme, Bakalar je istakao da tokom izbornog dana nisu zabilježeni pokazatelji takvih napada.

„Uložili smo maksimalan napor da testiramo cybersigurnost i da na testnim izborima imamo simulacije svega što se može desiti“, kazao je.

Objasnio je da skeneri za glasačke listiće tokom glasanja nisu bili povezani na internet, već su aktivirani za prijenos rezultata nakon zatvaranja biračkih mjesta. Biometrijski uređaji su, s druge strane, tokom izbornog dana slali podatke o izlaznosti.

„To su uređaji koji imaju vrlo jaku enkripciju, odnosno zaštitu pristupa. Na biometrijski uređaj ne može stići bilo kakva informacija, može samo slati informaciju“, objasnio je.

Prijedlozi za unapređenje izbornog procesa

Kada je riječ o budućim izbornim ciklusima, Bakalar smatra da postoji prostor za uvođenje dodatnih tehnoloških rješenja. Kao jednu od mogućnosti naveo je proširenje biometrijske identifikacije na glasanje putem mobilnih timova i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH.

„Mislim da bih možda uveo još neke dodatne tehnologije“, rekao je.

Pored tehnoloških unapređenja, ukazao je na potrebu kvalitetnije obuke članova biračkih odbora i boljeg vrednovanja rada članova općinskih i gradskih izbornih komisija.

„To su nekad vrlo mizerne naknade, a ti ljudi vrijedno rade, predano, dugi niz godina. Mislim da to treba ujednačiti, da se ti ljudi više cijene, jer oni su također krvotok izborne administracije“, naglasio je.

Bakalar predlaže izborni prag od pet posto
Na kraju razgovora Bakalar je iznio i lični stav o mogućim izmjenama izbornog sistema, založivši se za povećanje izbornog praga sa tri na pet posto. Prema njegovom mišljenju, takva promjena mogla bi doprinijeti smanjenju političke korupcije.

„Kada govorimo o izbornom sistemu, moje mišljenje je da radi smanjenja političke korupcije, izborni prag treba podići na pet posto.“, zaključio je Bakalar.