Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se danas na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) u New Yorku, povodom Izvještaja visokog predstavnika u BiH Christiane Schmidta o stanju u Bosni i Hercegovini.
Govor predsjedavajućeg Bećirovića Agencija FENA prenosi u cijelosti:
Poštovani predsjedavajući,
uvažene ekselencije,
na početku obraćanja koristim priliku da pozdravim predsjedavajući Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN), uvažene ambasadore države članice Vijeća sigurnosti UN-a i druge ambasadore, kao i gospodin Christiana Schmidta, visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Izvještaja visokog predstavnika može se uočiti da je politička i sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini kompleksna i izazovna.
Ovaj dokument dodatno potvrđuje važnost postojanja kontinuirane pažnje međunarodne zajednice, s ciljem zaštite mira, stabilnosti i Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski mirovni sporazum).
Dame i gospodo,
Uprkos brojnim izazovima, Bosna i Hercegovina je ostvarila značajan napredak na evropskom i evroatlantskom putu.
Evropsko vijeće je 15. decembra 2022. godine odlučilo da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata za članstvo u EU.
Evropsko vijeće je 21. marta 2024. donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom.
Usvojili smo i dostavili šest programa reformi BiH u sjedište NATO-a u Briselu, au toku su pripreme za usvajanje ovog dokumenta za 2026. godinu.
Bosna i Hercegovina je ispunila uslove da dobije poziv za članstvo u NATO.
Naši rezultati bili bi još bolji da nije bilo stalnih opstrukcija i blokada iz entiteta Republike Srpske.
S ciljem objektivnog sagledavanja aktuelne situacije u Bosni i Hercegovini, neophodno je ukazati na činjenice koje su prethodile trenutnom stanju.
Posebno naglašavam sljedeće:
§ Republika Bosna i Hercegovina, članica UN-a, bila je žrtva brutalne agresije od 1992. do 1995. godine;
§ protiv Republike Bosne i Hercegovine vođeni su udruženi zločinački poduhvati;
§ nad Bošnjacima je počinjen genocid, jedini genocid u Europi nakon Drugog svjetskog rata;
§ velikodržavni protagonisti pokušavaju u postdejtonskom periodu realizirati ciljeve koji nisu ostvareni tokom oružane agresije.
Ignoriranje ovih činjenica, utvrđenih i presudama sudova UN-a, ne pomaže nikome. Naprotiv, njihovo zanemarivanje može dovesti do pogrešne dijagnoze stanja, a nakon toga i do eventualno novih pogrešnih.
To ne smijemo dozvoliti.
Dame i gospodo,
iza nas je veoma teška 2025. godina.
Antidejtonska politika rukovodstva entiteta Republika Srpska dovela je Bosnu i Hercegovinu na rub oružanog sukoba.
Najgori scenario je izbjegnut zahvaljujući institucionalnom i odgovornom djelovanju na pravnom i vanjskopolitičkom planu.
Također, izvukli smo jednu važnu pouku: bilo kakvo ugrožavanje pozicije i nadležnosti Ustavnog suda BiH, državnih pravosudnih organa i visokog predstavnika mogli bi imati nesagledive posljedice za mir i stabilnost Bosne i Hercegovine i ovog dijela Evrope.
Posebno želim upozoriti na opasnost ugrožavanja uloge visokog predstavnika.
Visoki predstavnik postoji na osnovu Aneksa 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma i on je konačni tumač civilnih dijelova Sporazuma.
Potpisnici i svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma znali su krajem 1995. da je ovo važna institucija za zaštitu ovog međunarodnog sporazuma. Oni su znali da Sporazum u cjelini ne može funkcionirati bez Aneksa 10.
Dejtonski mirovni sporazum nije jelovnik, da birate šta želite, a šta ne želite. To je međunarodni sporazum koji se mora cjelovito poštovati.
Predstojeće imenovanje novog visokog predstavnika treba biti izvršeno na način da:
§ kao i do sada, Vijeće za implementaciju mira izabere novog visokog predstavnika;
§ ne budu ugrožene nadležnosti i mandat visokog predstavnika.
O zatvaranju OHR-a može se govoriti tek nakon što bude ispunjen program 5+2.
Da zaključim: problem Bosne i Hercegovine nije visoki predstavnik, već antidejtonska politika koja otvoreno zagovara rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Bosne i Hercegovine.
Dame i gospodo,
budimo potpuno jasni i direktni: Dejtonski mirovni sporazum ruši rukovodstvo entiteta Republike Srpske, nije visoki predstavnik.
Vrijeme je da zaustavimo rušitelje Sporazuma, a ne da slabimo institucije koje ga čuvaju.
Susjedne države Republike Srbije i Republike Hrvatske nemaju pravo da se miješaju u unutrašnja pitanja države Bosne i Hercegovine.
One nisu garantovane, već potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dakle, Srbija i Hrvatska su preuzele dodatnu međunarodnu obavezu da poštuju nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, kao i presudu Suda UN-a.
Izuzetno je značajno da su sve članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, povodom obilježavanja 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, naglasile važnost poštovanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Tom prilikom, članovi Upravnog odbora su posebno istakle da:
§ Bosna i Hercegovina nije nastala 1995. već je nastavila svoje pravno postojanje;
§ suverenitet isključivo pripada Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj državi;
§ entiteti postoje na osnovu Ustava BiH i nemaju vlastiti suverenitet.
Čelnici entiteta Republika Srpska nastavljaju ugrožavati Dejtonski mirovni sporazum.
Oni javno zagovaraju:
§ jednostrano destruiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma;
§ uništenje države Bosne i Hercegovine;
§ i druga kršenja međunarodnog i nacionalnog prava.
Dame i gospodo,
skandalozno je da su čelnici entiteta Republika Srpska sklopili ugovor s jednom lobističkom kućom, s ciljem rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U ovom ugovoru, kao glavni ciljevi, navedeni su:
§ promjena vanjske politike Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini;
§ redefiniranje statusa entiteta Republike Srpske;
§ osiguranje međunarodne podrške za secesiju;
§ i osporavanje osnovnih dijelova Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ovakva antidejtonska politika direktno ugrožava mir i stabilnost u cijeloj regiji.
O opasnoj politici govori i tzv. izvještaj koji je Vijeću sigurnosti UN-a nelegalno dostavila Vlada entiteta Republike Srpske.
Navedeni izvještaj, osim neistina, sadrži i elemente propagande kakvoj smo svjedočili uoči izvršenja genocida nad Bošnjacima.
Bit ću jasan: ovo je ponovno aktiviranje genocidne propagande.
Političari koji slave presuđene ratne zločince pokušavaju da od žrtve opet naprave metu za novi genocid.
To je nedopustivo, sramno i izuzetno opasno.
Destruktivne političke snage pokušavaju kreirati opasne etničke podjele, uključujući stvaranje takozvanog trećeg entiteta.
Takve nerazumne politike su tokom 1990-ih godina nanijele ogromno zlo i moraju se sasjeći u korijenu, jer mogu ponovo izazvati sukobe i stradanja.
Nedavno je u Zagrebu održan skup na kojem su ponovo crtane karte etničkih podjela u Bosni i Hercegovini.
Zbog toga ovdje, u Vijeću sigurnosti UN-a, želim biti veoma jasan: zagovaranje etničkih podjela u Bosni i Hercegovini nije politika, to je direktna prijetnja miru.
Historija nas uči da kad god su u Beogradu i Zagrebu crtane karte o podjeli Bosne i Hercegovine, stradali su građani i narodi moje države.
Naša je zajednička obaveza i odgovornost da nikada više ne dozvolimo crtanje granica po otvorenim ranama.
Građani i narodi Bosne i Hercegovine zaslužuju mir, stabilnost i ekonomski napredak.
Jedna od čestih političkih prevara antidejtonskih snaga izaziva strah od unitarizma u Bosni i Hercegovini.
Govoriti o opasnosti od unitarizma i centralizma u duboko decentraliziranoj Bosni i Hercegovini potpuno je besmisleno.
Zastrašivanje navodnim unitarizmom ima za cilj da:
§ skrene pažnju sa stvarnih problema Bosne i Hercegovine;
§ produbi etnonacionalističke pokušaje paralize državnih institucija;
§ i sabotira evroatlantske i evropske integracione procese.
Zato i ovdje, na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, treba jasno reći da je to politički narativ velikodržavnih protagonista.
Dame i gospodo,
danas se ne obraćam samo kao predsjedavajući Predsjedništva BiH, već i kao glas miliona ljudi iz Bosne i Hercegovine koji vjeruju u budućnost.
Naša budućnost nije zasnovana na podjelima, već na znanju, inovacijama i dostojanstvu svakog čovjeka.
Moja vizija Bosne i Hercegovine je stabilna, sigurna, obrazovana i digitalno razvijena evropska država – društvo zajedničkih vrijednosti, održivog razvoja i snažnih institucija.
Šta treba činiti u Bosni i Hercegovini?
Prvo, prema međunarodnom i nacionalnom pravu, kao i prema konačnim i obavezujućim presudama Ustavnog suda BiH, državna imovina je vlasništvo države Bosne i Hercegovine.
O tome ne smije biti političke trgovine.
Drugo, potrebno je pristupiti implementaciji presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
U tom procesu neophodno je jačati demokratsku i multietničku državu Bosnu i Hercegovinu i eliminisati svaki oblik diskriminacije građana.
Treće, Ustavom BiH je jasno definirana supremacija države Bosne i Hercegovine nad entitetima.
U tom kontekstu važna je poruka i članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira da se Ustav BiH mora u potpunosti poštovati i da on ima prvenstvo nad entitetskim ustavima i zakonima.
Četvrto, smatram da je važno da Vijeće sigurnosti UN-a iu 2026. usvoji Odluku o produženju mandata EUFOR-a/Althea.
Prisustvo EUFOR-a je važno za očuvanje mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini, ali iu regiji.
Peto, za sigurnost i sigurnost Bosne i Hercegovine i regije važno je dinamizirati put Bosne i Hercegovine u punopravno članstvo NATO-a i EU.
Šesto, krajnje je vrijeme da međunarodna zajednica i visoki predstavnik zaustave antidejtonske pokušaje ugrožavanja državnih institucija Bosne i Hercegovine.
Primjera radi, važno je spriječiti pokušaje iz entiteta Republike Srpske da ugase Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine, kao nezavisni emiter na nivou države.
Na kraju, u ime građana Bosne i Hercegovine, iskreno se zahvaljujem prijateljima naše države.
Nismo zaboravili pomoć koju smo dobili od mnogih država članica UN-a.
Bosna i Hercegovina to cijeni i ne zaboravlja.
Čuvajmo zajedno mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i Hercegovini, naveo je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović u svome obraćanju.
