Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt upozorio je danas pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija da se Bosna i Hercegovina nalazi na sve užem putu između institucionalne stabilizacije i daljnje političke stagnacije, ocijenivši da je zemlja suočena s kontinuiranim krizom funkcionalnosti institucija i političke odgovornosti.

Predstavljajući 69. izvještaj generalnom sekretaru UN-a o dokazima mira u BiH, Schmidt je poručio da sigurnosna situacija ostaje stabilna, ali da stabilnost ne treba zamijeniti za institucionalno zdravlje, upozorivši na, kako je naveo, „namjerne” pokušaje razgradnje državnih institucija kroz blokade i onemogućavanje njihovog rada.

U obraćanju Vijeću sigurnosti Schmidt je kao četiri ključna prioriteta za ovu godinu naveo očuvanje institucionalnog poretka uspostavljenog Dejtonskim sporazumom, obnovu funkcionalnosti institucija, rješavanje pitanja državne imovine te uvođenje izbornih tehnologija pred opće izbore 2026. godine.

Ocijenio je da se ustavni poredak BiH kontinuirano slabi iznutra kroz neslaganja oko tumačenja Dejtonskog sporazuma, nepoštivanje odluka najviših sudskih institucija i političke blokade koje, kako je rekao, postepeno podrivaju funkcionalnost države do tačke u kojoj narativ o neodrživosti BiH postaje samoispunjavajuće proročanstvo.

Posebno je upozorio na povratak secesionističke retorike iz entiteta Republika Srpska, navodeći da rukovodstvo tog entiteta nastavlja dovoditi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i podrivati ​​stabilnost i reformske procese.

Kao primjer naveo je “izjave Milorada Dodika tokom obilježavanja u Donjoj Gradini”, ocijenivši da oscilacije između angažmana i konfrontacije dodatno podrivaju povjerenje i onemogućavaju stvarni politički napredak.

Šmit je ukazao i na zabrinutost zbog položaja povratnika i pripadnika konstitutivnih naroda u RS-u, pozivajući se na pismo potpredsjednika Republike Srpske Ćamile Durakovića i grupe bošnjačkih političkih predstavnika u kojem su navedeni problemi poput diskriminatornog zapošljavanja, neinkluzivnog obrazovanja i glorifikacije ratnih zločinaca.

Govoreći o izborima planiranim za oktobar 2026. godine, Schmidt je istakao da su zaštitni mehanizmi za integritet izbornog procesa ključni za vraćanje povjerenja građana, navodeći da je u saradnji sa članicama Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, OSCE-om, Evropskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama pripremljen pravni i ekonomski okvir za unapređenje transparentnosti izbora.

Istaknuo je i da neriješeno pitanje državne imovine ostaje ozbiljna prepreka ekonomskom razvoju, investicijama i infrastrukturnim projektima, naglasivši da bi otvaranje domaćih zemalja i stranim ulaganjima moglo pozitivno uticati na političku dinamiku.

Kao pozitivan primjer izdvojio je projekat Južne interkonekcije za dopremu ukapljenog prirodnog gasa iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu.

Šmit je upozorio i na pogoršanje stanja medijskih sloboda, posebno u Republici Srpskoj, navodeći da se civilno društvo i nezavisni mediji suočavaju sa svim restriktivnijim okruženjem.

Govoreći o evropskom putu BiH, ocjenjuje da koncept domaćeg vlasništva nije donio očekivani politički dijalog niti reformski napredak, poručivši da odgovornost mora biti provedena, a ne samo deklarativno zagovarana.

U završnom dijelu obraćanja Schmidt je saopćio da je odlučio okončati mandat visokog predstavnika u BiH te da je proces izbora njegovog nasljednika već pokrenut.

Naveo je da planira napustiti dužnost u junu ove godine, te da je današnje obraćanje Vijeću sigurno vjerovatno njegovo posljednje u svojstvu visokog predstavnika.

Schmidt je poručio da je krajnje vrijeme za suštinsko okončanje dokaza Dejtonskog mirovnog sporazuma i postepeno gašenje Ureda visokog predstavnika u skladu sa agedomom 5+2, naglasivši da međunarodna zajednica ne smije dozvoliti postepeno urušavanje mira, demokratije i ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini.