BIRN pokrenuo prvu bazu podataka o masovnim grobnicama

Balkanska istraživačka mreža pokrenula je prvu sveobuhvatnu, interaktivnu bazu podataka o masovnim grobnicama iz ratova 1990-ih u bivšoj Jugoslaviji, pružajući novi uvid u najveće operacije prikrivanja ratnih zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Baza podataka Bitter Land pruža informacije o lokacijima masovnih grobnica iz ratova u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu, o broju žrtava identifikovanih nakon ekshumacija, daje uvid u arhivske izveštaje i fotografije, kao i detalje povezane sa sudskim predmetima i presudama, izjave svjedoka i druge resurse.

Namjera BIRN-a je da predstavi činjenične podatke kako bi pomogao u suzbijanju kontinuiranog selektivnog negiranja zločina i historijskog revizionizma o ratovima iz 1990-ih. Baza podataka nudi videosnimke napravljene dronom i fotografije trenutnog stanja masovnih grobnica, a u nekim slučajevima i trodimenzionalne modele ovih lokacija, od kojih su brojne zanemarene, bez ikakve oznake koja bi ukazala da se tu nalazi mjesto ratnog zločina.

– S jedne strane mi smo željeli da na jednom mjestu prikažemo na vrlo jasan način generalno javnosti, čitaocima, gledaocima koja su to najveća mjesta na kojima su pronađeni regionalno posmrtni ostaci ubijenih ljudi u ratovima na području cijele bivše Jugoslavije. A sa druge strane ono što je naš cilj bio i što je iznimno važno, je da većina ovih mjesta je još uvijek neobilježena – kaže Denis Džidić, direktor BIRN-a BiH.

Baza podataka o masovnim grobnicama namijenjena je novinarima, istraživačima, studentima, organizacijama civilnog društva i, što je najvažnije, porodicama žrtava rata s ograničenim resursima za pristup sudskim spisima, arhivama i informacijama vezanim za masovne grobnice u regiji. Objavljena je uoči izricanja konačne presude ratnom zločincu Ratku Mladiću.
– Ona suštinski se ne vezuje za samu presudu Ratku Mladiću, s obzirom da je regionalna, ali je objavljena u susret presude Ratku Mladiću zato što pokazuje da nekoliko naajvećih msaovnih grobnica na području regiona se upravo vezuju za Srebrenicu – dodaje Džidić.

U Bosni i Hercegovini, najveće masovne grobnice otkrivene su oko Zvornika, Srebrenice i Prijedora, gdje su ukopana tijela civila bošnjačke nacionalnosti. Jedna od najvećih masovnih grobnica u Hrvatskoj otkrivena je u blizini farme Ovčara kod Vukovara, u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci 200 ljudi. U ratovima u bivšoj Jugoslaviji život je izgubilo više od 130.000 ljudi, a 40.000 je nestalo. Do danas su pronađeni posmrtni ostaci oko 28.000 osoba u više od 1.500 skrivenih grobnica, od kojih je samo u Bosni i Hercegovini otkriveno oko 1.000.