Na Lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini biraju se predstavnici lokalnih vlasti u općinama, gradovima i Brčko distriktu. Održavaju se svake četiri godine i uključuju izbor općinskih načelnika i gradonačelnika koji su odgovorni za vođenje općinske odnosno gradske uprave te provedbu odluka lokalnog vijeća koje čine zakonodavno tijelo.
Izbori za općinske načelnike, gradska i općinska vijeća održavaju se u Federaciji BiH, dok se u Republici Srpskoj biraju gradonačelnici i odbornici u skupštinama općina i gradova. Brčko distrikt je zasebna teritorijalna jedinica u BiH koja osim gradonačelnika ima vladu, skupštinu, policiju…
Svaki grad ili općina, između ostalog, raspolaže imovinom, proračunom, prikuplja lokalne poreze, takse, provodi stambenu i politiku prostornog uređenja. Također koristi i upravlja građevinskim zemljištem, prirodnim resursima, komunalnom infrastrukturom, osniva i upravlja vrtićima i školama…
Mladen Mišurić Ramljak, predsjednik Saveza općina i gradova Federacije BiH, smatra kako građani trebaju biti svjesni da im kvalitetan život može osigurati samo lokalnu zajednicu u kojoj žive.
„Kvalitetan život građana podrazumijeva sve nadležnosti koje su Ustavom i zakonom date lokalnim zajednicama, kao što su komunalna infrastruktura, primarna zdravstvena zaštita, predškolsko i osnovno obrazovanje, kultura, sport, lokalne ceste, zaštita okoliša. Građane se nastoji uključiti u donošenje svih bitnih općinskih propisa kroz javne rasprave, kao što su prostorni, urbanistički i regulacijski planovi, navodi Mišurić Ramljak.
Izlaznost na Lokalnim izborima je prije četiri godine bila manja (iznosila je 50%) nego 2016. kada je bila 53,88%.
Bivši član Središnje izborne komisije BiH Vehid Šehić kaže da je procentualni izlazak birača na lokalne izbore mali, ali je veći nego na Općim izborima. Političke kampanje za Lokalne izbore se nekada zasnivaju na temama koje se tiču Općih izbora, odnosno državnog nivoa, smatra Šehić. Prema podacima CIK-a, na Općim izborima 2022. godine, glasalo je 50 posto biračkog tijela.
„Ovaj podatak možda utječe na to da je izlaznost na lokalnim izborima, osobito u većim mjestima, oko 40-42%. Političari koji sudjeluju na lokalnim izborima trebaju govoriti o programima razvoja lokalne zajednice, zadovoljiti potrebe građana, a ne baviti se „visokim temama“, kaže Šehić.
Politički analitičar Adnan Huskić smatra da građani imaju veću motivaciju birati lidere na predsjedničkim izborima, jer im se, kako se pojašnjava, izbor članova državnog predsjedništva čini važnijim od izbora načelnika općine ili gradonačelnika.
„Iako je izlaznost na Lokalnim izborima nešto veća, njima se ne posvećuje pažnja kao Općim i zato to, bez ikakve dileme, najveća odgovornost nosi političke stranke. One bi svoje kampanje trebale prilagoditi očekivanjima građana. Međutim, one su do sada koristile sve ono što su dnevno-političke ili nikada zatvorene i vječito prisutne teme u BiH“, navodi Huskić.
Najčešći zahtjevi koje građani upućuju ka predstavnicima na lokalnoj razini uključuju poboljšanje lokalne infrastrukture, učinkovitiju komunalnu uslugu, bolje obrazovne ustanove i pristupniju zdravstvenu zaštitu. Transparentnost i odgovornost lokalnih vlasti ključni su za osiguranje da obećanja ne ostanu samo prazne riječi. Građani često ne znaju kako se učinkovito obratiti načelnicima općine ili gradonačelnicima sa svojim zahtjevima. Prvi korak je informirati se o načinu komunikacije s lokalnim vlastima. Mnoge općine i gradovi imaju web stranice s kontakt informacijama i procedurama za podnošenje zahtjeva. Građani mogu koristiti javne sastanke, pisati pisma ili e-mailove te se uključiti u lokalne inicijative i udruženja kako bi svoje zahtjeve učinili vidljivima. Transparentnost i otvorena komunikacija s lokalnim predstavnicima ključni su za učinkovito rješavanje problema.
Građanima je važno uspostaviti bolju komunikaciju s predstavnicima lokalnih vlasti kako bi mogli slati svoje primjedbe i prijedloge.
Studentice iz Sarajeva Medina Sadiković i Iman Felah su upoznate sa pravima i kome se mogu obratiti na nivou svoje općine. Medina prenosi svoje iskustvo i kaže kako joj načelnik njene općine nikada nije odgovorio na mail.
„Dobila sam odgovor od asistentice koji i dalje nije odgovarao mom pitanju. Također mi općinski vijećnici nikada nisu odgovorili na mailove i poslane upite“, navodi Medina.
Iman se do sada nije obraćala općinskom načelniku, ali kaže da su njene komšije imale dobro iskustvo s predstavnicima lokalne zajednice u kojoj živi.
Elma, pravnica iz Sarajeva, ističe da se kroz rad predstavnika stanara i mjesnu zajednicu obraća općinskim organima sa zahtjevima da se stanarima omoguće određene aktivnosti ili da se uredi okruženje u kojem borave.
„Konkretno, da nam se dodijeli više kontejnera za odvoz otpada, da se angažuju češće policijske patrole u večernjim satima zbog povećanih krivičnih dijelova…“, kaže Elma.
Isto iskustvo imao je i Aldin Gabela, mašinski inženjer, koji je više puta pokrenuo inicijativu i slao upitnike za tekuće probleme u svojoj lokalnoj zajednici.
„Uvijek sam dobio povratnu informaciju od organa Općine. Moja lokalna zajednica ima odličan način komunikacije i svaki građanin može poslati fotografije i opis problema putem vibera. Nakon izlaska inspekcije na teren građanin dobiva povratnu informaciju s planom rješavanja problema“, kaže Aldin.
Građani s kojima smo razgovarali smatraju da je moguće dodatno poboljšati komunikaciju između njih i predstavnika lokalne zajednice. Elma misli da bi se ljudi trebali osvijestiti kada je riječ o vlastitim pravima u lokalnoj zajednici.
„Moramo zahtijevati rad tijekom cijelog mandata lokalne vlasti, jer je evidentno da se većina davno započetih poslova realizira baš uoči izbora. Svjesna sam da to ljudi vide i da se mire s tom činjenicom. Imam sreću da živim u općini u kojoj se konstantno vidi napredak, ali čak iu njoj posljednjih mjeseci završavaju se višegodišnji projekti koji su mogli biti davno okončani“, navodi naša sugovornica.
Kako bi se moglo realizirati više projekata, ali i zbog manjeg budžeta, lokalna zajednica treba imati bolju suradnju i uskladiti zakonske okvire s višim razinama vlasti. [AS4] Primjer kako ukazati da je potrebno poboljšati status i mogućnosti lokalnih zajednica navodi direktor Saveza općina i gradova FBiH koji kaže da zajednice udružene kroz ovaj savez intenzivno rade na donošenju novih zakona kao i izmjenama postojećih.
„Primjer su Zakon o građevinskom zemljištu i Zakon o zabrani raspolaganja zemljištem koje se vodi kao državna svojina. Lokalnim zajednicama onemogućeno je investiranje čak iu komunalnu infrastrukturu, a posebno u projekte gospodarstva, sporta, kulture i obrazovanja. Apsurdno je da se zemljišta na kojima se nalaze groblja vode kao državna svojina“, ističe Mišurić Ramljak.
Što lokalne vlasti mogu učiniti da bi povratile povjerenje građana? Prema mišljenju analitičara Huskića, potrebno je uvesti jasne mehanizme za praćenje i evaluaciju predizbornih obećanja.
„Drugo, potrebna je veća komunikacija s građanima kako bi se objasnilo što je moguće ostvariti u realnim uvjetima. Također je potrebno osigurati da lokalni proračuni budu usmjereni na prioritete koji su od najveće važnosti za zajednicu. U procesu osamostaljivanja republike u bivšoj Jugoslaviji puno se ovlaštenja oduzimalo od općine. Teško se vraćaju te ovlasti tamo gdje bi zaista trebalo biti. U Njemačkoj, primjerice, postoji princip supsidijarnosti, što znači da se pitanje rješava na najnižem nivou i tek ako se ne može riješiti na tom nivou, onda se izdiže na viši. To nije način na koji je generirana struktura u BiH. Jedna od stvari koje BiH još uvijek nije dosljedno provela je Europska povelja o lokalnoj samoupravi Vijeća Europe, koja insistira da se lokalni nivoi učine dovoljno potentnim, da im se vrati vlast i novac“, kaže Huskić.
Jedan od glavnih izazova je kako uvjeriti građane da povećaju izlaznost na lokalnim izborima, kaže Vehid Šehić te navodi nekoliko primjera.
Na prvom mjestu, prema njegovom mišljenju, kampanje su informiranja putem medija, društvenih mreža i javnih tribina koje mogu značajno doprinijeti povećanju vijesti na mjestu. Također, transparentnost i odgovornost lokalnih vlasti mogu povećati povjerenje građana i motivirati ih da sudjeluju na izborima. Uloga medija, civilnog društva i nevladinih organizacija je od presudne važnosti u praćenju i izvještavanju o ostvarivanju predizbornih obećanja.
Dalio Sijah, glavni urednik Istinomjera, kaže da su prethodni mandati pratili ispunjenost predizbornih obećanja u nekoliko lokalnih zajednica u BiH te da je ispunjenost obećanja na ovom nivou bila dosta veća u odnosu na više razine vlasti.
„Znala je doseći i više od 70% u nekim općinama i gradovima. Međutim. postoje i primjeri mnogo nižeg procenta ispunjenosti predizbornih obećanja. Treba naglasiti da se i broj datih obećanja razlikovao kada se uporede kandidati, pa tako u aktuelnom mandatu imamo načelnike koji su u svom programu imali svega desetak, dok su neki dali i više stotina obećanja“, kaže Sijah.
Vehid Šehić ističe da smo svjedoci kako u kampanji političari mnogo toga obećaju, a da se nakon izbora malo toga ispuni.
„Kada političari dobiju povjerenje birača da mogu upravljati naredne četiri godine interesima građana BiH, vrlo često zaborave obećanja iz kampanja. Vjerujem da dolazi bolje vrijeme i da će se stvari početi mijenjati i kod birača i kod političara. Predstavnici vlasti moraju shvatiti da je njihov osnovni zadatak vođenja politike u općem interesu svih građana, a ne uskostranački interesi. Politika je vrlo zahtjevno zanimanje, ali kada je svedete na razinu da se njome može baviti svako, onda imate situaciju kao u Bosni i Hercegovini“, pojašnjava Šehić i dodaje da društveni ambijent u BiH vrlo često izgleda kao produkt procesa koji je karakterističan za partitokratski sistem. djelovanja.
Građani moraju biti svjesni značaja lokalne samouprave i njezina utjecaja na živote kako bi mogli donositi informirane odluke i aktivno sudjelovati u procesu njihova donošenja. Samo kroz angažman i svijest moguće je izgraditi jače i učinkovitije lokalne zajednice koje odgovaraju potrebama svojih građana.
