Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) je na današnjoj sjednici donijela Odluku o raspisivanju i održavanju Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2026. godine. Izbori će biti održani u nedjelju, 4. oktobra.

Neposredni izbori su raspisani za: Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, predsjednike i potpredsjednike RS i skupštine kantona u Federaciji BiH.

Predsjednik CIK-a BiH Jovan Kalaba je na pres-konferenciji nakon sjednice kazao da je danas usvojena i Odluka o zaključivanju Centralnog biračkog spiska sa stanjem na dan 6. maja 2026. godine u 24 sata, prema kojem je u Centralnom biračkom spisku upisano 3.414.364 birača.

– Svaki punoljetni državljanin BiH, vađenjem lične karte biva upisan u Centralni birački spisak. Državljani BiH koji su u inostranstvu, ukoliko žele da se prijave za glasanje iz inostranstva, potrebno je da podnesu prijavu za glasanje izvan BiH do 21. jula 2026. godine na zvaničnoj internet stranici Centralne izborne komisije, putem portala e-Izbori – kazao je Kalaba.

CIK BiH je danas usvojio i Uputstvo o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti neposrednih izbora za Opće izbore 2026. godine.

Kalaba je naveo da se od 8. do 22. maja podnose prijave za ovjeru učešća na izborima za političke stranke i nezavisne kandidate. Prijave za ovjeru političkih subjekata, kao i prijave kandidata i kandidatskih lista, podnose elektronskim putem online portala Centralne izborne komisije BiH e-Izbori.

– Nakon što CIK BiH ovjeri političke stranke i nezavisne kandidate, od 8. do 16. juna teče rok za podnošenje prijave za ovjeru koalicije i lista nezavisnih kandidata. Podnošenje kandidatskih listi počinje 24. juna i traje do 6. jula. Nakon što budu izvršene provjere i ovjere kandidatskih lista i kandidata, CIK BiH će sve ovjerene kandidatske liste do 20. avgusta objaviti u dnevnoj štampi, kao iu Službenim novinama – kazao je Kalaba.

Napomenuo je da izborna kampanja počinje 4. septembra, a od danas do tada, osim zabrane plaćenog političkog oglašavanja, zabranjena je i preuranjena kampanja, što znači da je zabranjen svaki vid predstavljanja i promocije kandidata i programa stranaka.

Istaknuo je da CIK BiH u izbornom periodu može sankcionisati političke subjekte zbog širenja dezinformacije o izbornom procesu. U slučaju plasiranja lažnih informacija, CIK BiH je ovlašten da pokrene postupak i izrekne sankcije.

– Danas će Ministarstvu finansija i trezora BiH biti upućen zahtjev za osiguranje sredstava za provođenje Općih izbora 2026. godine u iznosu od 24.236.000 KM. Od toga je najviše, oko 11 miliona KM za biračke odbore i oko pet miliona KM za ugovore o djelu – kazao je Kalaba.

Podsjetio je na odredbe Izbornog zakona prema kojima sredstva nadležne institucije za provođenje izbora moraju osigurati u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora, u ovom slučaju do 22. maja.

– Podsjećam i na ranije odobrena sredstva od 112.500.000 KM za provođenje višegodišnjeg projekta uvođenja novih tehnologija u izborni proces u BiH. U vezi sa javnom nabavkom sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima, CIK BiH je donio odluku o izboru najpovoljnijih ponuda. Jučer smo održali sastanak sa izabranom kompanijom kako bismo zajedno prošli sve detalje prije samog potpisivanja ugovora – kazao je Kalaba.

Vjerujem, dodao je on, da ćemo primijeniti nove izborne tehnologije na predstojećim izborima u BiH. Novitet na izborima biće izgled i sadržaj glasačkog listića i sam način glasanja, a što je prilagođeno upotrebi skenera na izborima.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu CIK BiH će provesti detaljnu kampanju informisanja i birača i izborne administracije.

Također je navedeno da će CIK BiH koristiti raspoložive zakonske mogućnosti kako bi osigurao nesmetano provođenje svih zakonom propisanih izbornih radnji i aktivnosti.

Članica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić je objasnila šta donosi uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces.

– Kada je riječ o specifičnim izbornim tehnologijama za ove izbore, sva redovna biračka mjesta u BiH imat će biometrijske aparate. Ovi biometrijski aparati znače dodatnu provjeru identiteta, znače autentifikaciju svakog birača, a to je uzimanje otiska prsta od strane biračkog odbora. Unapređenje se odnosi na to da više neće moći da se glasa za drugu osobu i više neće moći da se glasa za umrle osobe, jer će aparat identifikovati osobe koje dođu da glasaju umjesto drugog lica ili sa drugim ličnim dokumentom. Osim ovog unapređenja, zahvaljujući tom aparatu, prvi put, u toku dana moći ćemo da dobijemo statistiku ne samo o izlaznosti, nego i statistiku o polnoj i starosnoj strukturi birača – kazala je Hadžiabdić.

Pojasnila je i upotrebu skenera. Birači će iza paravana ispunjavati svoje liste i onda će ih ubacivati ​​u glasačku kutiju na način da će glasačka kutija biti povezana sa skener aparatom. Taj skener aparat omogućava elektronsko brojanje svakog glasa i glasovi, nakon zatvaranja biračkog mjesta, elektronski transferiran u Centralnu izbornu komisiju.

– Po prvi put očekujemo da će nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mjesta javnost uvidjeti u rezultate na svim nivoima vlasti. To su preliminarni, nezvanični, nekompletni rezultati, jer je zadržan proces i ručnog brojanja na svim biračkim mjestima, a onda će birački odbor nakon toga pristupiti i ručnom broju. Rezultati ručnog brojanja bit će evidentirani u obrascima koji će se kasnije prezentirati u lokalnim općinskim i gradskim izbornim komisijama. Oni će rezultate ručnog brojanja prenijeti u određenu aplikaciju i sve te rezultate će se tabelarno prikazati na lokalnom nivou i bit će omogućeno uvid u njih svim posmatračima – objasnio je Hadžiabdić.

Dodala je da će Centralna izborna komisija, nakon objave prvih preliminarnih rezultata dobijenih zahvaljujući elektronskom transferu rezultata sa skenera, u narednim danima dalje nekompletne rezultate objavljivati ​​sukcesivno u zavisnosti od toga da će se razlikovati rezultati koji su nastali skeniranjem i rezultati nastali ručnim brojanjem.

– Ako nema nikakvih razlika i sve se slaže, sve će biti dostupno u narednim danima, sav materijal općinske izborne komisije premještaju u Glavni centar za brojanje, prema Centralnoj izbornoj komisiji. Cilj ove naše nove prakse je da vratimo nadzor nad izbornim procesom i bolju kontrolu, s obzirom na nedostatke rada izborne administracije u ranijem periodu – kazala je Hadžiabdić.

Član CIK-a BiH Suad Arnautović kazao je da se u samom procesu biranja ništa novo ne dešava u odnosu na dosadašnji, stari način glasanja.

– Birač ulazi na biračko mjesto, identifikuje se na osnovu važeće lične isprave. Nakon toga, ono što je dodato, vrši se njegova autifikacija otiskom prsta na uređaju koji pohranjuje biometrijske podatke tog birača. Preuzima set glasačkih listića, odlazi u glasačku kabinu, glasa, odnosno zaokružuje, označava glasački listić i dolazi do glasačke kutije. Sad je tu jedna razlika, gdje on glasački listić ne ubacuje kao prije, odmah direktno u kutiju, nego prvo ga prebacuje kroz skener i nakon toga odlazi sa biračkog mjesta. Ovo govorim zato što, oni koji su protiv ovog procesa, namjerno dezinformišu javnost – kazao je Arnautović.

Dodao je da je jedna od najkrupnijih lažnih informacija da je ovo elektronsko glasanje.

– Nije ovo elektronsko glasanje, ovdje se radi o digitalizaciji izbornog procesa na način kako je objašnjeno. Za birača nema nikakvih promjena u njegovom aktivnom učešću na biračkom mjestu – istaknuo je Arnautović.

Od danas će biti aktivna posebna stranica na internet-portalu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine pod nazivom “Opći izbori 2026.”, na kojoj će biti dostupne sve informacije o predstojećim izborima, ali i svi dokazani i relevantni podzakonski akti i obrasci.