Da li je BiH spremna da se bori sa posljedicama klimatskih promjena?

Požari, poplave i ekstremni vremenski uslovi širom svijeta posljednjih mjeseci samo su najava onoga što se može očekivati ako se nastavi globalno zatopljenje, tvrde naučnici, dok vodeći svjetski autoritet za klimatske promjene upozorava na neizbježan i strašan rizik za globalnu klimu. Da li je BiH spremna za ovakve scenarije?

Slike poplava iz Njemačke i Belgije, požara iz Turske, dokazuju da se prirodne nesreće događaju i ekonomsko puno snažnijim zemljama od BiH. Prizori su to koji se ne zaboravljaju, ali i pokazuju ljudsku nemoć da ih zaustavi. Toplotni udari, suše, intenzivne padavine, olujni vjetrovi… U posljednjih desetak godina BiH je suočena s nekoliko izuzetnih ekstremnih epizoda koje su izazvale goleme štete, pa i ljudske žrtve. Najznačajniji su bili suša 2012. i poplave 2014. godine.

– Kada je riječ o klimatskim promjenama one su već uveliko počele i zaista ako se nastavi ovakvim trendom zagađivanja atmosfere prekomjenom emisijom ugljen dioksida plašim se da ćemo u narednih 50 pa do 70 godina imati potpunu katastrofu na planeti i da ćemo imati potpunu promjenu klime – ističe prof.dr.sc. Nedim Suljić, Rudarsko-građevinsko-geološku fakultet UNTZ.

Naša zemlja nema ni dovoljno novca niti ljudskih resursa da se bori sa klimatskim promjenama, stava je profesor Suljić. Ipak, klimatske promjene u BiH, imat će posljedice na sve sfere društva i gotovo sve ekonomske grane, a klimatske varijacije već pogađaju našu zemlju. Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja, usvojena je 2013. BiH je prošle godine potpisala i Zelenu agendu zemlja Balkana…

– Gdje smo se obavezali kao država, da ćemo da budemo klimatski neutralna zemlja do 2050. godine, a to u stavri zanči potpuna dekarbonizacija, smanjenj potpune emisije ugljen dioksida, odnso zatvranje termoelektrana, koje su i najveći zagađivači atmosfere – napominje Suljić.

Očekuje se da će narednih godina globalna temperatura doseći ili preći 1,5 stepen Celzijusov zagrijavanja, te države moraju prepoloviti emisije štetnih plinova do 2030. godine kako bi pružile najbolje šanse za ograničavanje porasta temperature na 1,5 stepen. Očekuje se da će se ekstremne vremenske prilike, od oluja do toplotnih valova, pogoršati i postati učestalije. Naučnici predviđaju da će nivo mora nastaviti rasti narednih stotina do hiljada godina. Oni predviđaju da će nivo mora na globalnom nivou porasti i do dva metra do 2100. godine, a do 2150. godine i do pet metara.