Džaferović: Bošnjaci u Crnoj Gori moraju očuvati zastupljenost u institucijama

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović boravio je danas u posjeti Rožajima u okviru radne posjete Crnog Gori kada se susreo s predstavnicima Bošnjačkog vijeća i posjetio Muzej Ganića kula.

Na susretima je razgovarano o pitanjima dvojnog državljanstva i uspostavljanja saradnje između visokoškolskih institucija i studenata, ekonomskoj saradnji, a istaknuta je i uspješnost privrednika u Sarajevu koji su porijeklom ih Rožaja te je bilo riječi i o kulturnoj i naučnoj saradnji.

Džaferović je naglasio da Bošnjaci ne žive u jednoj državi nego u više njih zbog čega je sasvim prirodno da se poštujući suverenitet, integritet i ustave svake države traže mehanizmi i načini međusobne saradnje.

– Sve to kako bi se vodila računa o svemu onome što se zove identitet. Velika je stvar da se vodi računa o svemu onom što čini identitet. Identitet nije stvar koja može biti za jednokratnu upotrebu – kazao je Džaferović.

Zahvalio je na pomoći koja je pružena izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine za vrijeme agresije kada je osobama iz Foče, Višegrada, Čajniča, Trebinja i drugih mjesta pruženo utočište.

– To je bilo vrijeme kada je BiH doživljavala u svojoj historiji najteže trenutke. To se ne zaboravlja, to treba da se njeguje i čuva – podvukao je.

Džaferović se danas s drugim članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem u Podgorici sastao s predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, premijerom Crne Gore Zdravkom Krivokapićem i predsjednikom Skupštine Crne Gore Aleksom Bečićem.

Tada je istaknuto da Crna Gora podržava BiH i Dejtonski mirovni sporazum te ravnopravnost svih ljudi, a Džaferović je kazao da BiH podržava stabilnu i prosperitetnu Crnu Goru, članicu NATO-a i na putu ka članstvu u Evropskoj uniji te zemlju u kojoj se gradi međuetnički sklad i relaksiraju odnosi.

– Naše različitosti su bogatstvo, a ne problem. Na tom planu je u Crnoj Gori urađeno mnogo te sam na današnjim sastancima kazao da se taj proces treba nastavi u Crnoj Gori te da se nikako ne bi smjelo dogoditi da promjena vlasti, što je pitanje naroda Crne Gore, utiče na prava manjinskih naroda koja im po Ustavu i Evropskoj konvenciji pripadaju. To, između ostalog, znači i pravo na zastupljenost i zapošljavanje u javnim institucijama – istaknuo je.

Ponovio je da su BiH i Crna Gora dvije prijateljske države, bez otvorenih pitanja, dodajući da su te zemlje saveznici u izgradnji mirnog regiona gdje će ljudi normalno živjeti, a istina i pravda biti vrijednosti na kojima će se rješavati pitanja iz prošlosti.

Podsjetio je su BiH i Crna Gora imali teško pitanje kada su definirane granice, a to je pitanje Sutorine kada je Džaferović tražio da se na principima međunarodnog prava to pitanje riješi.

– Došlo je do povlačenja ambasadora iako je Arbitražna komisija u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji, poznatija kao Badinterova komisija, kazala da su granice novih država bivše Jugoslavije međunarodno priznate granice i stvar je bila jasna – podvukao je Džaferović.

Upravo zbog toga je to pitanje riješeno na zadovoljstvo obje države, a to je bilo u vremenu kada je Crna Gora trebala postati punopravna članica NATO saveza što je bilo veoma važno pitanje za tu zemlju.

– Ako smo mogli to pitanje riješiti uz primjenu međunarodnog prava onda se može riješiti svako drugo pitanje u odnosima svih drugih država – stava je član Predsjedništva BiH.

Najavio je da će uvijek biti na raspolaganju predstavnicima bošnjačkih vijeća te će biti njihov zastupnik u interesu države u kojoj žive kada god bude u prilici ne samo u BiH nego i na evropkom i internacionalnom planu.