Evropski Univerzitet: Koliko se nauka u praksi primjenjuje u BiH?

O aktuelnim problemima visokog obrazovanja i nauke, mnoštvo stručnjaka i naučnika razgovaralo je danas na naučnom skupu na Evropskom univerzitetu u Brčkom. Na skupu su učestvovali naučnici iz Srbije, Hrvatske, BiH, Crne Gore te Italije, Austrije, Bjelorusije, Rusije i Bliskog istoka. Ukupno je dostavljeno 128 naučnih radova sabranih u trotomni zbornik, što dovoljno govori o kvalitetnoj raspravi na temu problema visokog obrazovanja u našoj zemlji.

Koliko se nauka primjenjuje u praksi u Bosni i Hercegovini? Nedovoljno, odgovor je koji smo mogli čuti na naučnom skupu u Evropskom univerzitetu u Brčkom. Naime, učesnici smatraju da su sfere politike, ekonomije i nauke potpuno odvojene te da idu svojim putevima, umjesto da koriste jedna drugu kako bi poboljšali razvoj obrazovanja i zemlje.

  • Konkretno, na ovoj konferenciji ima podosta toga što bi moglo da se primjeni u praksi i mi smo pokušali da uspostavimo i da preporučimo određene radove kompanijama koje bi mogle da primjene prijedloge kolega, međutim, nije bilo odziva. Naša privredna društva i sfera politike nisu zainteresovani za ono što radimo, kazao je Zoran Milošević, rektor Evropskog univerziteta.

Na skupu je bilo govora i o zastarjelom sistemu obrazovanja i novim načinima učenja i odnosa prema studentima.

  • Danas morate motivisati svakog studenta da on svoje znanje donese i da on ima motivaciju nakon ispita raditi a ne kako je ranije bilo, tri sedmice nakon ispita zaboravljeno gradivo. To je današnji cilj i zbog toga je međunarodna konferencija gdje su italijani, rusi i drugi, da svako svoje znanje, donese, izjavio je Wolfgang Rohrbach iz Austrije.

Također se govorilo i o elektronskom obrazovanju, onom u kojem su zemlje Europske unije otišle dalje od BiH i susjednih država. Približiti virtualnu učionicu bi svakako bio korak više u kvalitetnijem obrazovanju, zbog čega bi se tom problemu trebalo pristupiti temeljito i ozbiljno. Pored toga, naučnici iz Rusije su govorili o bolonjskom procesu u ovoj zemlji te su ih zanimala iskustva iz Bosne i Hercegovine i načini njegove primjene. Treba istaći, da je ovaj naučni skup na poseban način bio ukrašen i slikama italijanskog umjetnika Paola de Paskala, koji je zanimljivim idejama pokušao napraviti drugačiji prvi korak u saradnji njegove  zemlje i Bosne i Hercegovine. Naučni skup su organizovali Evropski univerziteti Brčkom Distrikt i Kalos Tuzla.